FOTO/VIDEO  Distonija predstavlja stanje koje uzrokuje trzaje, grčenje ili pomicanje mišića

To navodi tijelo na uvijanje, ponavljanje pokreta ili abnormalno držanje. Pogađa jedan posto svjetske populacije i žene češće obolijevaju od distonog sindroma nego muškarci.

Uzroci distonog sindroma

Većina slučajeva distonog sindroma nema određeni uzrok. Uglavnom je distonija povezana s ganglijem (područje mozga koje je odgovorno za pokretanje kontrakcija mišića).

Distoni sindrom uzrokuje oštećenje bazalnog ganglija.

Oštećenje može biti rezultat:

traume mozga,
srčanog udara,
tumora,
nedostatka kisika,
infekcije,
reakcije na lijek,
otrovanja ugljikovim monoksidom ili olovom.
Distoni sindrom onemogućava živčanom sustavu komunikaciju između mozga i mišića. "Upute" bazalnih ganglija za komunikaciju između mišića postaju nepravilne što rezultira učestalom kontrakcijom mišića.

Simptomi distonije

Simptomi distonog sindroma su:

"povlačenje" noge,
grčenje stopala,
nenamjerno povlačenje vrata,
nekontrolirano treptanje,
govorne teškoće.
distoni sindrom - bol u vratu

Distoni sindrom utječe na sljedeća tjelesna područja:

Vrat (cervikalna distonija) - kontrakcije mišića utječu na trzanje glave prema jednoj strani ili povlačenje prema naprijed ili natrag, a često uzrokuje bol.
Kapci - distonija uzrokuje učestalo treptanje i grčeve očnih kapaka. Grčevi nisu bolni, ali se mogu pogoršati na jarkom svjetlu, pod utjecajem stresa ili tijekom interakcije s ljudima. Oči se mogu doimati suhima.
Čeljust ili jezik (oromandibularna distonija) - možete osjetiti poteškoće s govorom, slinjenje ili poteškoće sa žvakanjem ili gutanjem.
Glasnice i vokalni trakt - distoni sindrom manifestira se kao šaputavi glas.
Ruka i podlaktica - neki tipovi distonije događaju se tijekom kontinuiranih aktivnosti kao što je pisanje ili sviranje određenog glazbenog instrumenta.
Stres ili umor mogu pogoršati simptome. Ljudi koji boluju od distonog sindroma često imaju simptome boli i umora zbog kontinuiranih kontrakcija mišića

Ako se simptomi distonog sindroma dogode za vrijeme djetinjstva, prvo se pojavljuju u ruci ili stopalu, a kasnije napreduju tako da se simptomi grčenja mišića osjete u cijelom tijelu.

Nakon djetinjstva, napredak bolesti opada. Kada se distoni sindrom pojavi u ranom razdoblju života, uglavnom započinje u gornjem dijelu tijela.

Vrste distonija

Početak distonog sindroma označava grčeve lica ili čeljusti, također, teškoće sa žvakanjem uzrokuju distoniju lica ili čeljusti.

Spastička distonija (distonija grkljana) ima simptome otežanog govora uz nedostatak daha, šaputav govor, a ponekad čak i onemogućenost pričanja.

Lagani trzaji glave, ukočenost vrata ili nelagodnost u vratu simptomi su rane faze cervikalne distonije.

Grčevi ili umor u rukama tijekom pisanja ili drugih aktivnosti poput hodanja označavaju simptome distonije uda.

Distonija mišića

Distoni sindrom ne utječe na srčani mišić, ali može utjecati na disanje.

Vratna distonija može uzrokovati poteškoće s disanjem jer utječe na gornji prolaz zraka.

Distonija može uzrokovati otežano disanje i govor jer stavlja pritisak na glasnice.

Također, disanje uključuje mišiće između rebara i dijafragme. Distonija tih mišića uzrokuje ukočenost mišića i onemogućuje disanje.

Distoni sindrom ne utječe na mišićni mjehur, ali vanjski sfinkter koji se nalazi u blizini mišićnog mjehura podložan je distoniji, pa često onemogućuje prolaz urina.

Distonija kod beba

Distoni sindrom kod beba uzrokovan je genetski ili zbog ozljede kod rođenja koja je uzrokovana hipoksijom (smanjeni protok kisika do mozga uzrokuje niske razine kisika i utječe na oštećenje mozga) ili postporođajnim krvarenjem mozga.

Distonija koja je uzrokovana ozljedama tijekom rođenja naziva se stečenom distonijom. Mogu ju uzrokovati i infekcije, reakcije na određene lijekove ili trovanje olovom ili ugljikovim monoksidom.

Kako je distonija novorođenčadi neurološka bolest, ona se dijagnosticira neurološkim testiranjem. Ponekad se identificira putem CT-om glave ili magnetskom rezonancom (MRI), a ponekad se dijagnosticira i putem elektroencefalografije (EEG).

Distonija će na svako dijete utjecati drugačije. Pristup u liječenju distonije ovisit će o kojoj se vrsti distonije radi. Neke terapije će olakšati simptome, kao što je fizioterapija koja će fizički pomoći u liječenju distonog sindroma.

Ako je Vaše dijete naslijedilo gen koji uzrokuje distoniju, ne znači da će ju razviti. Naprimjer, jedan od gena koji uzrokuje distoni sindrom naziva se DYT1. Ako osoba posjeduje taj gen, postoji šansa od 30 posto da će razviti distoniju.

Vježbe za distoniju kod beba

Tonus mišića označava mišićnu napetost koja održava tijelo te se mora ostvariti ravnoteža tonusa, odnosno tonus mora biti visok kako bi tijelo bilo stabilno ili nizak kako bi omogućio kretanje.

Distoni sindrom kod beba podrazumijeva pojačani tonus kod mišića bebe (hipertonus), smanjeni mišićni tonus bebe (hipotonus) ili izmjenjujući tonus (ponekad hipertonus, ponekad hipotonus).

Simptome distonije kod djeteta možete prepoznati ako dijete kasni u svom razvoju više od tri mjeseca u odnosu na svoju dob, ako je jako ukočeno, ako je mekano ili mirno ili ako često ima zatvorene šake. Zabrinjavajuće je ako je dijete starije od dva mjeseca i često drži palac u šaci, ne oslanja se na puna stopala kada ga se stavi na čvrstu podlogu, ako često križa noge, ako postoji razlika između držanja lijeve i desne strane te ako dijete zabacuje glavu prema natrag, pri čemu tijelo čini luk.

Kako bi olakšali distoniju kod beba potrebno je znati ispravno postupiti s djetetom (engl. baby handling) što podrazumijeva jednostavne aktivnosti tijekom svakodnevnog života. To su primjerice uzimanje na ruke, nošenje, stavljanje u krevetić ili nosiljku, hranjenje, oblačenje, igranje i sl.

Fizioterapeut za razvojnu gimnastiku će objasniti roditeljima kako mogu u svakodnevnim situacijama utjecati na kvalitetu središnjeg mišićnog tonusa trupa djeteta te olakšati razvoj kvalitetnog držanja i kretanja.

Liječenje distonog sindroma

Iako ne postoji lijek za distoni sindrom, postoji nekoliko načina ublažavanja simptoma.

Česti način liječenja distonije kod odraslih osoba su česte Botulinum toxin injekcije (BOTOX terapija). Botulinum toxin sprječava prijenos živčanog podražaja, uzrokuje paralizu pojedinih mišića te time dovodi do popuštanja grča.

Ako nakon Botulinum toxin injekcija osoba i dalje boluje od distonije, duboke moždane stimulacije (DBS) mogu pomoći u sprječavanju bolesti.

Fizioterapija može pomoći ispraviti distone položaje i pokrete u vratu i rukama. Govorna terapija može pomoći u liječenju distonije ako ona utječe na govor.

Postoji nekoliko vrsta lijekova koji ublažavaju bol kod distonog sindroma, a to su paracetamol, aspirin i ibuprofen. Vaš liječnik će prepisati lijek na temelju tipa distonije od kojeg bolujete.

Liječenje započinje s malim dozama koje se kasnije povećavaju dok bol ne prestane, ali nemoguće je u potpunosti ukloniti bol samo s lijekovima protiv bolova.

Alternativni načini liječenja distonog sindroma

Ponekad alternativni načini liječenja mogu ublažiti bol uzrokovanu distonim sindromom, a neki od njih su:

Akupunktura - akupunktura je dio tradicionalne kineske medicine. Sistem je liječenja kojim se čiste igle ubadaju u dijelove tijela. Neki pacijenti osjete blagu bol tijekom ubadanja, dok neki ne osjećaju ništa. Koristi se za ublažavanje boli i kako bi se spriječio stres, anksioznost i depresija.
Hipnoza - hipnoza je psihološka tehnika koja se primjenjuje u medicini donoseći pozitivne psihološke i fizičke promjene. Hipnoza rezultira fizičkim opuštanjem i pomaže u ublažavanju boli.
Refleksologija - uključuje stavljanje pritiska na stopala ili ruke gdje se nalaze refleksne zone. Koristi se za sprječavanje boli i probleme uzrokovane stresom.
Meditacija - meditacija uključuje slijed jednostavnih psihičkih vježbi koje uzrokuju psihičku i fizičku relaksaciju. Rezultat je balansirana aktivnost uma i tijela i mogućnost jednostavnog prijelaza u smireno stanje.
Homeopatija - nastoji stimulirati kod bolesne osobe vlastiti prirodni kapacitet samoizlječenja. Homeopatski proizvodi djeluju tako da pomažu u samoobrani organizma. Homeopatski pripravci mogu biti biljnog, životinjskog i mineralnog podrijetla, a sastojci ovise o bolesti od koje pacijent boluje.
Kraniosakralna terapija - označava terapiju nježnim pritiscima ruke kako bi se pacijent oslobodio napetosti i neusklađenosti u tijelu, a koristi se za bolove u mišićima kao i za sprječavanje stresa i anksioznosti.

Više o distonom sindromu možete pogledati u sljedećem videu: