Europa vapi za našom kulenovom sekom

- Nakon dvije godine, došli smo i do prvog ekocertifikata za naše domaće proizvode od mesa. I nije tako teško i komplicirano ako se pridržava pravila. U pravilniku o ekološkom stočarstvu ima samo 10 rečenica i toliko je sve logično da sam ih i ja pisao, kaže Gusak, inače inženjer stočarstva, podsjećajući da u ekološkom uzgoju stoka mora imati slobodu kretanja i jesti ekohranu neprskanu pesticidima.

- Nema šišanja ušiju i repova, nema brnjica jer svinje moraju rovati, nema ni antibiotika već se životinja liječi samo ako oboli. Životinje moraju imati i svoje kupalište, što bih im ja napravio i da nisu u ekološkom uzgoju, pa nek' uživaju, kaže naš domaćin koji je prije četiri godine počeo okupljati svoje stado mangulica i danas ih ima 150 raznih dobi i veličina.

- Mangulica je stvorila crnu slavonsku svinju i nestala iz naših krajeva, pa smo ju nabavili iz Mađarske, gdje je ona, kao uostalom i u cijeloj Europi, vrlo cijenjena zbog svog dobrog kolesterola. Ima i do 75 posto manje lošeg kolesterola u svojoj slanini, pojašnjava Gusak ističući kako su ove svinje cijele godine slobodno puštene na sedam hektara okućnice, a glavni sastojak u njihovoj prehrani je ekolucerna iz vlastite proizvodnje sa 70 hektara oranica u ritu.

- Za ove je mesne proizvode potrebna svinja stara 1,5 - 2 godine, jer starije svinje imaju zrelije meso koje ima manje kalo u odnosu na industrijske, a okus mesa je neusporediv, kaže Gusak potvrđujući da je receptura kobasica i kulena tradicionalna, kao i sam proces prerade.

- Glavni sastojak je poznata baranjska paprika i bijeli luk, po čemu je ova ekokobasica jedinstvena. I paprika i luk su naravno iz našeg ekološkog uzgoja. Svi sastojci dakle moraju biti ekološki i prerada ide bez ikakvih vrsta konzervansa, napominje Goran dodajući da i drvo za dimljenje ne smije biti tretirano otrovima i za to treba imati potvrdu.

Gusak napominje kako se odlučio za preradu mesa jer drži da da je to kraljica stočarske proizvodnje odnosno najvrjednija proizvodnja jer je specifična, tradicionalna proizvodnja ovoga kraja. - Sad se dokazuje sve ono što sam još pričao prije 13 godina, koliko se bavim ekoproizvodnjom, a to je da imamo najveće šanse da upravo ove proizvode izvezemo u Europsku uniju i da se od toga može živjeti, tvrdi Gusak potkrepljujući to činjenicom da je certificirano ekomeso u EU i do četiri puta skuplje nego kod nas u Hrvatskoj te da je EU golemo tržište koje vapi za ovakvim proizvodima.

glas-slavonije.hr