INZULINSKA REZISTENCIJA Što je to i kako je prepoznati?

Inzulinska rezistencija je tiho stanje koje može trajati godinama, a da toga niste ni svjesni. Jedan je od vodećih čimbenika rizika za razvoj dijabetes tipa 2, gestacijskog dijabetesa i predijabetesa.

Inzulinska rezistencija označava stanje kada u organizmu slabi učinak inzulina pa mišići, masti i jetra ne mogu koristiti glukozu iz krvi za energiju te se mora proizvoditi više inzulina u gušterači, a razina šećera u krvi se s vremenom povećava.

Kako prepoznati inzulinsku rezistenciju?

Postoji niz simptoma koji mogu ukazivati na prisutnost inzulinske rezistencije. Ključni pokazatelji ovog stanja često su evidentni u rezultatima krvnih pretraga. Na primjer, razina glukoze u krvi natašte može biti iznad 100 mg/dL, dok će razina triglicerida biti povišena, često iznad 150 mg/dL. Pored toga, može se primijetiti smanjena razina dobrog kolesterola, dok će loš kolesterol biti povišen, a krvni tlak također može biti visok, piše HRT.

Osim laboratorijskih pokazatelja, inzulinska rezistencija može biti popraćena raznim simptomima koji su vidljivi u svakodnevnom životu. Osobe mogu osjećati jaču žeđ, češće moraju mokriti te imaju pojačanu glad. Glavobolje, sporije zacjeljivanje rana, zamagljen vid i učestale infekcije kože također mogu biti znakovi koji ukazuju na problem s inzulinskom rezistencijom. Još jedan od znakova je I nekontrolirano debljanje i nakupljanje masnih naslaga oko trbuha unatoč vježbanju.

Gdje se taloži višak pojedene hrane?

Endokrinologinja i dijabetologinja dr.sc. Anela Novak, ističe važnost prehrambenih navika u kontekstu inzulinske rezistencije, shvaćanja kako se višak unesene hrane metabolizira u tijelu te kako to utječe na razvoj inzulinske rezistencije. Ona naglašava da kad pojedemo višak hrane ona se taloži kao visceralna masnoća, a kad se mast taloži na kriva mjesta ona proizvodi niz toksičnih molekula koje čine štetu.

Kada se prejedate, kad pojedete više nego što vam treba, onda se ta mast posprema tamo gdje ne treba, a to je u području visceralne masti što možemo vidjeti u abdomenu. Ali još je opasnija ta ektopična mast u jetri i mišićima. Znači, kada se mast skladišti na krivome mjestu ona proizvodi niz toksičnih molekula kao što su slobodni radikali kisika, slobodne masne kiseline, različiti toksini, toksični lipidi i onda te molekule rade svu tu štetu, objasnila je dr.sc. Anela Novak.

Šareni tanjur – garancija uravnotežene prehrane

Uravnotežena prehrana, a garantira je “šareni tanjur”, ne samo da osigurava potrebne hranjive tvari već i pruža estetsko zadovoljstvo.

Zanemarivanje ili prekomjerna konzumacija hrane određene boje može izazvati poremećaje u tijelu te povećati osjetljivost na različite bolesti. Stoga je važno u prehranu uvrstiti raznolikost boja - od živopisnog zelenila brokule do narančaste mrkve. Što je veća raznolikost boja na tanjuru, to je veća i raznolikost hranjivih tvari koje unosimo.

Nutricionistica Ivona Brodić ističe važnost "šarenog tanjura" kao garanciju dobivanja svih potrebnih vitamina, minerala i fitokemikalija, koji su zapravo pigmenti koji daju boju namirnicama.

''Pigmenti koji namirnicama daju boju nisu samo pigmenti, oni su fitokemikalije, antioksidansi. Uvijek treba dodati šarenilo. Što šarenije to bolje. Tada možemo biti sigurniji da ima više različitih vitamina, mineralnih tvari, fitokemikalija, antioksidansa. Idealno bi bilo 5 boja na tanjuru'', ispričala je nutricionistica Brodić.

Optimalan gubitak težine

Kontrola težine igra ključnu ulogu u održavanju zdravog načina života, ali važno je pravilno postaviti ciljeve i pristupiti procesu s razumijevanjem.

Nutricionistica Ivona Brodić naglašava da je pola kilograma do kilogram tjedno prihvatljiv i zdrav gubitak težine. Međutim, važno je uspostaviti redovitu rutinu vaganja kao sredstvo samokontrole.

''Pola kilograma do kilogram tjedno je prihvatljivi, zdravi gubitak. Vaganje treba uvesti kao samo-kontrolu, redovitu. To ne znači vagati se svaki dan, možda jednom mjesečno, jednom u dva tjedna I pratiti taj trend. Dobiti pola kilograma mjesečno je rizično. Jer to znači 6 kilograma godišnje, u 2. godine 12 kg i onda smo za 5 godina na 30 kilograma. I to je problem. Moramo se osvještavati tako što ćemo se vagati i pratiti iz mjeseca u mjesec taj trend pa u jednom trenutku stati I reći ovo ide prema gore, treba napraviti redukciju'', pojasnila je Brodić.