S POVRATKOM TURISTA Sve veći broj maloljetnih prosjaka u Mostaru

Povratkom turista u Mostar se vratio i dugogodišnji problem prosjačenja na svim frekventnim mjestima, a posebno u staroj gradskoj jezgri gdje posjetitelji najvećeg grada na Neretvi nerijetko doživljavaju neugodnosti, što kreira lošu sliku o tom turističkom biseru.

Problem koji se dugogodišnjim nepostojanjem gradske vlasti u Mostaru duboko ukorijenio je daleko većih razmjera nego što se dalo naslutiti, a hvatanje u koštac s njima je otvorilo pogled na kriminal koji je teško suzbiti bez sistemskog rješenja i uključivanja svih službi i svih nivoa vlasti, piše Klix.

Provedbom akcije suzbijanja tog problem koji mostarski Centar za socijalni rad zajedno policijom provodi od početka ove godine je ustanovljeno da je prosjačenje u Mostaru dobro organizirani način zarade novaca za mnoge osobe koje dolazi prositi iz drugih krajeva BiH.

Prosjaci u Mostar dolaze iz Tešnja, Sarajeva, Konjica, Gračanice, Zenice, Travnika i Zavidovića, a posebno zabrinjava veliki broj maloljetnika koji su uključeni u prosjačenje.

Tako su samo tijekom veljače i ožujka u svega 24 izlaska na teren u prosjačenju zatekli 55 osoba. Od toga je prosjačilo 26 punoljetnih i 29 maloljetnih, a da bi problem bio veći od toga broja je šest maloljetnika samostalno prosilo bez pratnje roditelja ili skrbnika.

No njihovo sklanjanje s ulica nije dalo rezultata, jer su negodovali u centrima u kojima im se nastojala pružiti pomoć i svojim ponašanjem doveli u pitanje sigurnost radnika i štićenika.

S druge strane prosjačenje nije jasno definirano zakonom pa se rješavanje problema godinama vješto prebacuje na policijske snage iz čijih redova se godinama upozorava da je potrebno sustavno rješenje, jer problem ne rješava pisanje kazni, pa ni pritvor koji prosjacima često predstavlja mjesto odmora, okrijepe i privremenog sklanjanja s ulice.

Koliko je ta vrsta organiziranog kriminala uzela maha u najvećem hercegovačkom gradu govori i podatak da su organizirane skupine čak nelegalno zauzele javne površine praveći nastambe od drveta i postavljanjem kamp kućica na nekoliko lokaliteta u Mostaru.

Takvi objekti su evidentirani na području oko Željezničke stanice, iza tržnog Centra Plaza prema Neretvi, područje Zalika i Vrapčići iza Pijace prema Neretvi, gdje uz nelegalno zauzimanje površine stvaraju veće količine smeća, otpada i zagađuju okoliš.

Treba podsjetiti da su rađene brojne edukacije pod okriljem europskih fondacija kroz koje se upozoravalo da je prosjačenje organizirani kriminal u kojem su prosjaci uglavnom žrtve nasilja ili trgovine ljudima.

Empatija prema njima i davanje novca, kako stručnjaci upozoravaju, dodatno osnažuje ta nedjela.

Koliko je problem ozbiljan govori i činjenica i da se od prosjaka u Mostaru nerijetko može čuti i koji iznos novca su taj dan obavezni prikupiti, ali se može vidjeti i umorno dijete koje spava negdje pod otvorenim nebom.

Oni uglavnom nemaju dokumente, prebivalište, obrazovanje ni osnovna ljudska prava. Prizori koji uznemiruju u Mostaru su se duboko ukorijenili, dok su godinama vlasti pred njima oči nijemo zatvarale.