Zašto je najkorisnija svjetska biljka ilegalna roba?

Nevjerojatna korisnost konoplje: prvi dio

Proizvodi načinjeni od konoplje su višestruko jeftiniji od onih kojima sada raspolažemo, a proizvodnja i korištenje konoplje ima višestruki pozitivan utjecaj na naš okoliš.

Kada se danas spomene konoplja, većina ljudi će odmah pomisliti na marihuanu i korištenje iste u psihoaktivne svrhe. Međutim, konoplja je puno više od toga.
Povijest nam govori da porijeklo vuče iz Azije, u Kini je korištena još prije 10.000 godina, gdje su sjemenke koristili kao hranu, a od vlakana se pravila odjeća. Najstariji poznati arheološki nalazi konoplje u Europi su stari 5.500 godina.

Biljka konoplja - Cannnabis sativa se može podijeliti u tri podvrste:

- Industrijska konoplja (Cannnabis sativa - sativa), vlaknasti tip, manje od 0.25 % THC-a

- Ruderalna konoplja (Cannabis sativa- sponatanea ili rudelaris) - divlja, samonikla konoplja, srednji tip, pretežno THC

- Indijska konoplja ( Cannabis sativa-indica), visok postotak THC-, od 2-6 %, malo CBD-a

Mnogi znastvenici su pristupili teoriji o kalsifikaciji prema kemijskom sastavu, pa je stoga nastalo gornje razvrstavanje.

Kanabis je jedina biljka koja sadrži jedinstvenu klasu molekularnih spojeva pod nazivom kanabinoidi. Mnogi kanabinoidi su identificirani, ali dva prevladavaju: THC, koji je psihoaktivan sastojak kanabisa, CBD koji je antipsihoaktivni sastojak. Jedna vrsta kanabisa ima visok postotak psihoaktivnih kanabinoida, a mali postotak antipsihotičnih kanabinoida. Ovaj tip je popularno poznat kao marihuana. Druga vrsta ima više CBD-a i malo THC-a. Varijante ovog tipa nazivaju se industrijska konoplja. Supstanca THC je najjača na ženskim cvijetovima biljke indica. Konoplja raste prilično drugačije od marihuane. Štoviše, bere se u različito vrijeme od marihuane.

Medicinski preparati od Kanabisa iz nedavne prošlosti

Američki porezni zakon iz 1937.godine jasno definira pojam marihuna, te dozvoljava uzgajanje svih vrsta konoplje za industrijske svrhe, osim marihuane. Taj zakon je predložen od strane američkog ministarstva financija, u čijem je sastavu i odjel za narkotike. Nakon što je taj zakon usvojen tijekom drugog svjetskog rata, Amerika se objeručke bacila na proizvodnju konoplje, čak su poticali farmere na uzgoj, kako bi zadovoljili potrebe Američke vojske. 1961. godine Amerika postaje dio Jedinstvene Konvencije Ujedinjenih naroda o narkoticima. Ta Konvencija izričito priznaje razliku između marihuane i industrijske konoplje.

Konvencija Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci (1990.god. dopuna UN Jedinstvene konvencije o opojnim drogama) nije se bavila takvim botaničkim aspektima biljke kao THC. Odredbe ovog ugovora se odnose na korištenje biljke ovisno o tipu. Kao takav, ovaj ugovor ne ograničava slobodu svojih potpisnika, kako bi se omogućio poljoprivredni uzgoj industrijske konoplje. Kanada, Australija, Velika Britanija, Njemačka, Austrija, sve zemlje koje šire razvoj poljoprivrednih površina zasijanih konopljom, su potpisnice ove Konvencije.

U Americi je zatim 1970.godine ukinut zakon iz 1937.godine i time učinio da sav uzgoj konoplje postane ilegalan.

Konoplja se zakonski uzgaja u 29 zemalja širom svijeta u ovom trenutku. U 1996-toj godini proizvedeno je ukupno u svijetu oko 100.000 tona.
Pravna povijest je jasna. Savezna vlada je dugo prepoznavala razliku između konoplje i marihuane. Danas, Američki ured za opojne droge agresivno pokušava uvjeriti Amerikance da su konoplja i marihuana iste biljke. Jasno da su se ovi počeci "rata protiv droga" dogodili zbog rasta pamučne i naftne industrije jer su oni imali financijske koristi od zabrane konoplje.

Koliko je konoplja korisna za okoliš i nas

Konoplja ima izuzetno dugačak i jak korijen, koji može prodrijeti i do 150 cm u dubinu, te se često sadila na tvrdim, nabijenim tlima kako bi ih rahlila i pripremila za druge usjeve. Također, često se sadila i na stepama kojima prijeti pretvaranje u pustinju, jer bi svojim gustim lišćem i visinom zasjenila tlo.
Konoplja je obnovljivi resurs koji se može proizvesti. Raste brzo, otporna je na biljne bolesti, zahtijeva malo zaljevanja, uspijeva u većini klima i obogaćuje tlo.

Kao hrana:

Niti jedna druga biljka nema izvor esencijalnih aminokiselina u tako lako probavljivom obliku, niti ima esencijalne masne kiseline u savršenom omjeru kako bi se zadovoljile ljudske prehrambene potrebe. Također je odličan izvor minerala, proteina i dijetalnih vlakana. Ono što je jedinstveno za proteine sjemena konoplje je da je 65% od toga globulin edistin, a to je najveći postotak u biljnom svijetu. Edistini su biljni globulini.

Tijelo treba neophodne vrsta aminokiselina u dovoljnim količinama kako bi stvorilo protein kao što je globulin. Većinu vremena odgovarajuća količina pravih vrsta možda neće biti dostupna tijelu. Pa čak i da tijelo ima dovoljno dostupnih esencijalnih aminokiselina kako bi spriječilo bolesti, možda neće imati dovoljno za izgradnju onih količina imunoglobulina potrebnih da bi imunološki sustav odbio infekcije.

Najbolji način da se tijelu osiguraju dovoljne količine aminokiselina je da se jede hrana bogata globulin bjelančevinama. Budući da sjeme konoplje sadrži 65% globulin edistina, i također uključuje količine albumina, njegov protein je lako dostupan u obliku vrlo sličnom onom u krvnoj plazmi. Jedući konopljino sjeme tijelu dajemo sve esencijalne aminokiseline potrebne za održavanje zdravlja, i pružamo potrebne vrste i količine aminokiselina da bi stvarali albumin i ljuski serum globulin poput imunološkog unapređivača gama globulina. Sjeme može pomoći, ako ne i izliječiti, osobe koje pate od bolesti imunodeficijencije. Osim sveg ovog, sjeme sadrži i gama linolensku kiselinu (GLA), vrlo rijetku i hranjivu tvar koji nalazimo u majčinom mlijeku.

Kanabis kao hrana

Esencijalne masne kiseline su također neophodne, i mnogi ljudi njihov izvor nalaze u prehrani ribom, no zbog pretjeranog izlova, a pogotovo zbog raznih kemijskih onečišćenja voda i same ribe, trebalo bi i sjeme konoplje uzeti u prvi izbor.
Najuravnoteženiji izvori omega-3 i omega-6 bitnih masnih kiselina se nalaze upravo u sjemenu konoplje, kao i izvor polinezasićenih masnih kiselina ( tzv.„dobre" masti).
Uz sve to sadrži i vitamine A, B1, B2, B3, B6, C, D i E.

Kao izvor njege:

Zbog visokog sadržaja korisnih i prirodnih ulja koja imaju svojstva omekšavanja i ovlaživanja kože, konoplja postaje čest sastojak u kremama i mnogim drugim kozmetičkim proizvodima. To je dobra alternativa otrovnim kemikalijama na bazi nafte prisutnim u mnogim sredstvima za njegu tijela.

Kraj prvog dijela

Izvor: MatrixWorld