Slanina, mast, mlijeko nisu opasni, ali šećer ubija

Ono što nam šteti rafinirane su namirnice, mesne prerađevine, gluten i šećer.

Sve glasnije su takve tvrdnje u posljednjih desetak godina, a nedavno su dobile potporu u metaanalizi niza različitih studija provedenih diljem svijeta.

Pregled znanstvenih radova objavljen je u medicinskom časopisu Open Heart pod naslovom "Evidence from randomised controlled trials did not support the introduction of dietary fat guidelines in 1977 and 1983: a systematic review and meta-analysis" i pokazao je da su prehrambene smjernice o izbjegavanju masnoća neutemeljene.

Dogma o prehrani

Ozloglašene zasićene masnoće životinjskog podrijetla iz mesa, maslaca, jaja, svinjske masti i punomasnih mliječnih proizvoda nisu štetne, naprotiv, važan su dio ljudske prehrane iz kojeg crpimo vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline, energiju i dugotrajnu sitost. One su građevinski materijal za naše tijelo, nužne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma.

Nutricionistica Anita Šupe diplomirala je na göteborškom sveučilištu u Švedskoj, prvoj zemlji koja je službeno odustala od dogme o prehrani na maloj količini masti, a puno ugljikohidrata. O zabludama u prehrani pisala je već u svojoj knjizi "Istine i laži o hrani", a upozorava i na lanjsku metaanalizu objavljenu u časopisu Annals of Internal Medicine, pa sada ističe da je dobro da se više govori o toj temi jer, kaže, tragično je da i liječnici, koji su svjesni neutemeljenosti tvrdnji o štetnosti masti, moraju ih preporučivati jer je riječ o službenim prehrambenim smjernicama.

- Preporučena prehrana temeljena na 60% ugljikohidrata i manje od 10% zasićenih masnoća je pogrešna. Prije 30-40 godina američka prehrambena industrija lansirala je tezu o štetnosti, pa smo dobili tzv. light proizvode s puno škroba, šećera, aditiva - govori A. Šupe. Takav je poremećaj u prehrani vidljiv u epidemiji debljine, dijabetesa, srčano-žilnih bolesti, crijevnih, raka, alergija... Na sve se naslanja farmaceutska industrija, dodaje, s lijekovima poput onih za sniženje kolesterola. - Nije realno da starija osoba ima kolesterol ispod pet - navodi A. Šupe i zaključuje: - Ništa loše nema u špeku i maslacu, to je prirodna zdrava hrana koju su konzumirali naši djedovi i bake, svakako su bolji od salame. Prirodne masnoće iz prave hrane nisu štetne niti je povišeni kolesterol rizik za srčano-žilne bolesti.

Neoprezna interpretacija

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo kažu da su znanstveni dokazi na temelju kojih su utemeljene prehrambene smjernice i dalje na snazi.

- Pratimo ispitivanja i, kad bude dovoljno dokaza, mijenjat ćemo smjernice. Sada još uvijek nema dokaza da prehrana temeljena na 60 posto ugljikohidrata nije dobra. I dalje preporučujemo mlijeko sa smanjenom masnoćom - kaže dr. Tamara Poljičanin iz HZJZ-a.

Stručnjak za preventivnu kardiologiju prof. dr. Željko Reiner iz KBC Zagreb upozorava da bi bilo neoprezno interpretirati navedene metaanalize kao zeleno svjetlo za neograničeno konzumiranje zasićenih masti, a osobito, kaže, to ne vrijedi za pacijente s povišenim LDL kolesterolom. Dodaje kako nove američke prehrambene smjernice govore kako za prevenciju krvožilnih bolesti nije ključan unos kolesterola pa više nije ograničen na 300 mg dnevno, koliko otprilike ima u jednom žumanjku, ali jest zasićenih masti.

vecernji list