Preosjetljivost na određenu vrstu hrane: Intolerancija hrane

Alergija znači da imunološki sustav pokazuje pretjeranu reakciju obrane na tvari koje same po sebi su bezopasna - odnosno organizam je "zaboravio" kako razlikovati štetne od bezopasnih tvari. Alergija na hranu je jedna stvar - a intolerancija hrane je drugo.
Što je intolerancija hrane?

Intolerancija hrane može proizvesti simptome, kao što su alergija na hranu, ali imunološki sustav nije uključen u te reakcije na isti način.

Intolerancija se za razliku od alergije, pojavljuje satima, a ponekad i nekoliko dana nakon što se pojede određena vrsta hrane.

Smatra se da preosjetljivost na određenu vrstu hrane nastaje nakon što smo tu vrstu hrane prekomjerno jeli, što dovodi do preopterećenja obrambenog sustava. Sve to kombinirano s povećanim stresom, jedenjem na brzinu i stalnom užurbanošću, možda može objasniti zašto je preosjetljivost na hranu u porastu.

Ako imate intoleranciju na određenu hranu, vaše tijelo ne može probaviti određenu vrstu hrane ili neke sastojke u hrani, jer je primjerice potreban enzim, koji je odsutan ili neaktivan. Intolerancija hrane može uzrokovati neke od istih simptoma kao alergija na hranu, tako da ljudi često brkaju iste.

U nekim slučajevima, alergijska reakcija na hranu može biti teška ili opasna po život.

Nasuprot tome, u slučaju intolerancije hrane, simptomi su općenito manje izraženi i ograničeni su na probavne probleme.
Koji su simptomi intolerancije na hranu?

Simptomi intolerancije na hranu uglavnom dolaze postupno i ne uključuju imunološku reakciju. Najčešća je intolerancija na laktozu, gdje smo zbog nedostatka enzima laktaze u nemogućnosti apsorbirati laktozu (mliječni šećer) u crijevima. Zbog toga, laktoza ostaje u crijevima, na sebe veže vodu te uzrokuje proljeve i nadutost crijeva. Manje količine laktoze organizam može podnijeti, ali nakon veće količine javljaju se smetnje.

Ako se simptomi zanemare mogu se razviti u bolest. Međutim, liječenje počinje čim se uvede pravilna prehrana i izbace namirnice koje rade smetnje.

Učestale su intolerancije na hranu:

Intolerancija mlijeka (uključujući netoleranciju na laktozu), 75% osoba ju imaju
Intolerancija na kvasac (Candida), 33% osoba ju imaju
Osjetljivost na gluten (uklj. celijakiju i netoleranciju pšenice), 15% osoba ju imaju
Netolerancija fruktoze, 35% osoba ju imaju

Osjetljivost na određenu hranu ili nepodnošljivost hrane je nemogućnost da se pravilno probavi ili u potpunosti razgradi određene namirnice, što dovodi do kroničnih simptoma i bolesti. Izbacivanjem onih namirnica iz prehrane, koje stvaraju smetnje, postoji mogućnost povlačenja simptoma bolesti.

Istraživanja pokazuju da probleme vrlo često izaziva hrana koju organizam „traži", stoga razmislite što vam se najviše jede!

Postoje različiti simptomi kod intolerancije hrane, a to su:

gastro-intestinalne smetnje (želudac i probavni trakt - nadutost, proljev, iritacije crijeva, kolitisi i sl.)
problemi s respiratornim sustavom (pluća i disanje - kronični kašalj, astma, upala sinusa, bronhitisa i sl.)
dermatološki problemi (kožne promjene: ekcemi, psorijaza i sl.)
neurološke smetnje (živčani sustav - kronične glavobolje, lošije pamćenje i promjene u raspoloženju)
mišićno-koštane smetnje (mišićni i koštani poremećaji - ukočeni zglobovi, artritis, giht)
reproduktivni problemi (nemogućnost začeća)
imunološki sustav (alergije i pad imunološkog sustava u borbi protiv infekcija)
malapsorpcija (nedostatci hranjivih komponenti - anemija, osteoporoza).

Nerazriješene intolerancije na hranu mogu uzrokovati ozbiljne dugoročne zdravstvene probleme poput osteoporoze, anemije i mnoge druge. Preporučuje se da se sumnjiva hrana ne jede tri do šest mjeseci te da se poslije ponovno uvede. Nakon tog razdoblja najvjerojatnije će nestati bilo kakvo sjećanje na lošu reakciju organizma zbog određene vrste hrane.