Ovim namirnicama nije mjesto u vašem frižideru već u smeću!

Spadaju u grupu proizvoda s najlošijim kvalitetom. Za paštete se uglavnom koristi meso najlošije kategorije jer je najjeftinije. Oko 50 posto paštete čini sve ono što nije meso: voda, masnoće, kožice, iznutrice, izolati, škrob, sol, začini itd... U paštete ide velika količina soli, koja se ne osjeća toliko u okusu jer se odaje dekstroza koja maskira okus slanosti. U posebnu kategoriju spadaju, takozvane, vegeterijanske paštete od soje, gljiva, rajčica... One su pune biljnih ulja i postotak masnoće je često veći nego kod običnih.

Margarin

Margarin je hidrogenizirano biljno ulje, najčešće suncokretovo ili kukuruzno. Proces hidrogenizacije podrazumijeva pretvaranje masti iz tekućih u krute, a u margarin se po zakonu moraju dodati vitamini A, D i E kako bi sastav bio što sličniji maslacu. U procesu proizvodnje margarina nastaju trans masti, za koje je dokazano da utječu na povećanje lošeg kolesterola LDL i smanjenje dobrog HDL. Konzumiranje margarina je zbog toga povezano s većim rizikom oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti.

Majoneza

Oko 75 posto majoneze čini suncokretovo ulje. 100 grama majoneze ima više kalorija nego 100 grama slanine, s time što ćete u slanini pronaći nešto proteina i značajne količine vitamina. Light majoneze imaju manje masti, ali i dalje nemaju nikakvih nutritivnih vrijednosti. Majoneza s maslinovim uljem ima do 15 posto maslinovog ulja, a ostatak je suncokretovo ili kukuruzno ulje.

Topljeni sir

U topljenom siru ima oko 50 posto sira, a ostalo su voda, proteini, masnoće, razni dodaci i so koje u topljenim siru ima otprilike dva puta više nego u običnom siru. Procesom topljenja se ubijaju sve probiotske i druge bakterije koje imaju pozitivno djelovanje na naš probavni trakt. Ukratko, topljeni sir je puno kaloričniji od običnog.

Zamjene za čokoladu

Čokolada je sjajna namirnica jer sadrži kakao koji sadrži antioksidanse koji usporavaju starenje ćelija i fitonutrijente koji mogu povećati dotok krvi u mozak, štite krvne žile, popravljaju raspoloženje i koncentraciju. Zakonom je regulirano da proizvodi koji nemaju dovoljno kakaa ne mogu biti deklarirani kao čokolada već kao kakao tabla, šećerna tabla, zamjena za čokoladu i slično. No, u njima ima više šećera, a umjesto kakao maslaca se uglavnom koriste hidrogenizirane biljne masti ili palmino ulje. Iako prava čokolada ima oko 50 posto šećera, zbog visokog udjela masti ne izaziva brzu inzulinsku reakciju u organizmu. Unos šećera treba ograničiti i preporuka je da konzumirate čokoladu s visokim udjelom kakaa.

Energetska pića

Sadrže stimulanse kao što su kofein, taurin i preko 10 posto šećera, osim ako nisu u dijetalnim verzijama. U ovim proizvodima ima znatno više kofeina nego u kavi. Stimulansi povećavaju krvni tlak, ubrzavaju rad srca, utječu na kvalitetu sna i dehidriraju organizam. Kombinacija s alkoholom je opasna, jer energetska pića djeluju kao stimulans, a alkohol kao depresant. Stimulativni efekat energetskih pića onemogućava procjenu koliko ste alkohola uistinu popili i kako to utječe na vas.

Proizvodi od soje

Soja sadrži dosta antinutrijenata kao što je fitinska kiselina, koja onemogućava efikasno usvajanje minerala poput željeza, cinka i magnezija. Iako soja ima dosta proteina, takođe sadrži i inhibitor metabolizma proteina, te sojine proteine ako nisu dobro obrađeni naš organizam ne uspijeva u potpunosti iskoristiti. Proizvode od soje posebno trebaju izbjegavati muškarci, jer postoje indicije da fitohormoni iz soje mogu smanjiti proizvodnju testosterona i povećati proizvodnju nekih drugih hormona karakterističnih za žene.

Magazin.hr/stajedemo.com