Koliko super hrana zapravo šteti zdravlju

Tzv. super hrana mogla bi više naštetiti zdravlju nego pomoći, napominje stručnjakinja za prehranu Gillian McKeith. Namirnice poput goji bobica, kvinoje i kelja navodno mogu uzrokovati niz zdravstvenih problema, od onih sa štitnjačom pa do onih s crijevima.

U članku objavljenom u ovomjesečnom Vogueu nutricionistica Gillian McKeith savjetuje izbjegavanje spomenutih namirnica. Kako napominje, pretjerana konzumacija sirovog kelja, posebice u zelenim smoothijima, može ometati funkcije štitnjače. A pretjerana konzumacija žitarica, poput kvinoje, bez obzira na to što su zdrave, može izazvati iritaciju crijeva.

S druge strane, goji bobice su bogate kemijskim spojem koji povećava rizik od sindroma propusnosti stijenke debelog crijeva.

O popularnosti zdrave, tzv. super hrane govori i prošlogodišnje istraživanje u kojemu su znanstvenici otkrili da čak 61 posto ljudi kupuje hranu i piće koji imaju oznaku 'super hrana'. Međutim britanska nutricionistička udruga upozorava da ove namirnice vrlo često daju lažna očekivanja o zdravstvenim prednostima. Prema riječima znanstvenika, da biste u organizam unijeli jednaku količinu antioksidanta koliko unesete konzumacijom jedne crvene jabuke, trebate popiti čak 13 čaša soka od goji bobica.

Nutricionistica Petronella Ravenshear dodaje i da chia sjemenke, još jedna omiljena 'super hrana', također mogu uzrokovati probleme s crijevima. Iako su bogate proteinima i omega-3 masnim kiselinama, chia sjemenke mogu u želucu nabubriti zbog želatinozne mase. Osim toga, mogu pomoći obuzdati apetit, ali također imaju visoku koncentraciju fitata, antioksidativnih spojeva koji imaju potencijal sprečavanja apsorpcije određenih minerala.

Goji bobice, prema riječima stručnjaka, također valja konzumirati s oprezom, pogotovo ako imate artritis, a umjesto njih se predlaže bobičasto voće, poput borovnica, malina, jagoda i kupina, punih antioksidanta, ali i boljeg okusa.

Ravenshear navodi da u današnje vrijeme žudimo za čarobnim namirnicama koje potiču mršavljenje, detoksikaciju i opće pomlađivanje, a s obzirom da sumnjamo da nam moderna prehrana to omogućava, nerijetko tražimo 'super hranu' koja bi nadoknadila potencijalne prehrambene nedostatke. Tako se otkrivaju namirnice koje su jeli naše prabake i pradjedovi.

Takve namirnice su lijepo upakirane, egzotične i prepune obećanja, no treba li doista jesti slabo poznate bobice iz udaljenih mjesta ili hranu drevnih civilizacija da bismo bili zdravi? 'Koliko god bili zdravi, činjenica je da su Azteci prosječno živjeli svega 37 godina. Tko kaže da ne možemo biti zdravi i jesti mrkvu ili piletinu? Naši su preci jeli ono što su mogli naći i uloviti', kaže Ravenshear.

Što bismo onda trebali jesti? Ravenshear kaže da su stručnjaci na prošlogodišnjoj konferenciji Instituta za funkcionalnu medicinu sljedeće namirnice istaknuli kao najzdravije, a one su: avokado, špinat, alge, šipak, borovnice, brokula i njezino srodno povrće, goveđe meso životinja hranjenih na pašnjacima, divlji losos, bademi, kokosovo ulje, maslinovo ulje i zeleni čaj.

Drugi stručnjaci još su manje skloni vjerovanju magičnim svojstvima 'super hrane', pa tako smatraju da ona ne umanjuje rizik od karcinoma, već ga i povećava. Iako se vjeruje da 'super hrana' dobro djeluje na zdravlje i jača otpornost u borbi protiv karcinoma uslijed eliminiranja molekula kisika koje se nazivaju slobodnim radikalima, James Watson, koji je pomogao otkriti strukturu DNK, kaže kako upravo slobodni radikali mogu biti ključ za sprečavanje i liječenje raka te da tzv. super hrana može u konačnici djelovati kontraproduktivno.

Tportal