Kivi je čuvar krvnih sudova

... a potekao je iz Kine, gdje se smatra nacionalnim voćem.

Izvan Kine najprije se počeo uzgajati na Novom Zelandu, ali pod drugim imenom. Kineski naziv jang-tao je tamo bio neprikladan pa su mu novo ime dali po ptici zaštitnom znaku Novog Zelanda, jer je voće malo, čupavo i smeđe boje poput ptice kivi.

Malo kalorija, mnogo vitamina

Kivi spada u niskokalorično voće (ima od 40 do 61 kalorije u 100 grama), a njegov sastav je sljedeći:

*ugljenih hidrata ima 14 posto,

* šećera devet posto,

*tri posto vlakana, masti,

*sadrži i vitamine B1, B2, B3, B6, B8, C, E, K,

*minerale: kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij, natrij i cink.

Mala crna zrnca - sjemenke unutar kivija sadrže u prosjeku 62 posto alfa-linoleinske kiseline, što je u stvari omega-3 masna kiselina.

Zbog umjerenog sadržaja vlakana kivi je dobar i kao blago laksativno sredstvo. Sadrži karotenoide, kao što je provitamin A, beta karoten, lutein i zeaksantin.

Sadržaj vitamina E sa spomenutim karakteristikama čini ovo voće vrijednom namirnicom koja pozitivno djeluje na kardiovaskularni sistem.

Štiti od prehlade i gripe

Studija rađena u Norveškoj pokazala je da konzumiranje dva-tri ploda dnevno, na mjesečnom nivou, značajno smanjuje agregaciju trombocita i nivoa triglicerida u krvi, što opet smanjuje vjerovatnoću od začepljenja krvnih sudova.

Zbog velikog sadržaja vitamina C dobro ga je konzumirati u zimskim mjesecima, kada zajedno sa citrusima štiti od prehlada i gripe. Može se čuvati na sobnoj temperaturi, ne pretjerano toploj, ili u frižideru gdje se može očuvati i do dvije nedjelje.

Postoji oko 60 sorti kivija. Razlikuju se teksturom, ukusom, bojom, sočnosti... Kivi je također odličan izvor enzima aktinidina koji služi za razgradnju bjelančevina pa se preporučuje za užinu. Zbog istog enzima ipak nije pogodan za pripremu napitaka sa mlijekom i jogurtom.

Moguće alergije

Alergija na kivi može se javiti kod osoba koje su već alergične na lateks, banane, papaju, ananas. Kivi sadrži kristale kalcijevog oksalata, a reakcije na ovu kemikaliju mogu biti grebanje u grlu i oticanje grla, usana i lica, osip, povraćanje i bol u stomaku, žgaravica.

Najčešće se ovako burne reakcije ne dešavaju, već samo blage, poput osjećanja golicanja i bola u ustima. Kako su mala djeca najosjetljivija na alergije, kivi treba postepeno uvoditi u ishranu, tek kada se prije toga uvede ostalo voće.