Emocije i stanje tijela

Što je emocija?
Najbolji opis ovog pojma definira emociju kao misao povezanu sa senzacijom, odnosno osjetom. Stoga emocije još nazivamo osjećajima. Dok misao proizlazi iz naše glave, osjeti dolaze iz tijela putem naših osjetilnih organa doprinoseći našim mislima i zajedno stvarajući osjećaje.
Iako fizički prisutni, mi ljudi smo utjelovljenje energije dok nam fizički aspekt daje mogućnost osjeta i kontakta sa drugim ljudima i okolinom oko nas.
Naši osjećaji se oblikuju na isti način, u formi energije koja ovisno o vrsti osjećaja može biti dobra ili loša, manifestirajući se, za nas pozitivan ili negativan način.
Postoje dvije vrste emocija; one koje nas povezuju sa životom i one koje nas udaljuju i izoliraju. Emocije koje nas povezuju, poboljšavaju kvalitetu i način na koji doživljavamo život. Takve emocije potiču ozdravljenje i vraćaju ravnotežu u naše tijelo i život. U tu kategoriju ulaze ljubav, radost, empatija, dobrota, jednakost i suosjećanje dok se sa suprotne strane nalaze emocije poput straha, pesimizma, ljutnje, srama, krivnje i mržnje koje krajnje dovode do depresije.

Uloga mozga...
Emocije proizlaze iz dijela mozga zajedničkog svim sisavcima, limbičkog sustava. U sklopu limbičkog sustava nalazi se hipotalamus, amigdala i hipofiza . Limbički sistem (hipofiza i hipotalamus) zadužen je za rad endokrinih žlijezda (endokrinog sistema-štitnjače, adrenalne žlijezde, spolne žlijezde/gonada,itd.), te kontrolu i održavanje hormonske ravnoteže u tijelu. S obzirom da se sjedište zdravog hormonalnog sistema nalazi upravo u mozgu, jasno je da će emocije koje nas povezuju sa drugima i unaprjeđuju naš život doprinijeti zdravom i uravnoteženom radu hormona dok će emocije poput mržnje, ljutnje, pesimizma napraviti upravo suprotno rezultirajući zdravstvenim problemima i bolešću. Upravo u tome leži poveznica između mentalnog stanje i emocija u odnosu na fizičko stanje i zdravlje tijela.

Stres, zdravlje i emocije...
S obzirom da većina nas živi modernim ubrzanim životom, rijetki su osvijestili i direktan utjecaj stanja uma na tijelo i zdravlje.
Konstantan udar stresa, negativnih emocija i pesimizma oslabljuje naš imuni sistem te postupno, ali sistematski crpi sve organske sisteme.

Uloga štitnjače
Štitnjača, još poznata kao štitna žlijezda, je kao što i sam naziv upućuje, zadužena da štiti tijelo od štetnih faktora. Loše i negativne emocije, te stres (to se posebno odnosi na adrenalni stres) spadaju u neke od tih faktora. Stres uzrokuje upalne procese u tijelu. Kako bi umanjila efekte stresa i ublažila upalu, kod štitnjače dolazi do smanjenja proizvodnju hormona tiroksina i u tijelu dolazi do simptoma hipotireoze poput umora, glavobolje, smanjenog imuniteta, promijene raspoloženja, iritabilnost, vrtoglavica, želučanih problem, ovisnosti o šećerima I stimulansima, itd.
Iz tog razloga često dolazi do poremećaja rada štitnjače kod kroničnog izlaganja stresu i drugim negativnim vanjskim faktorima.

Tradicionalan pogled na emocije i stanje tijela
Kineska tradicionalna medicina gleda na emocije kao primarni uzrok bolesti. Nažalost ljudi često ne obraćaju na njih pažnju sve dok akumulacija tih emocija ne izviri van na površinu u obliku fizičkog problema. S obzirom da je cijela tema emocija dosta kompleksna ali važna za cjelokupno zdravlje i dio holističkog pogleda na problem, kratko ću se osvrnuti na glavne emocija i njihov utjecaj na organske sisteme.
Kineska tradicionalna medicina izdvaja sljedeće emocije: radost, ljutnja, anksioznost, koncentracija, žalost i strah. Naime, njihovo uvjerenje je da su sve ove emocije dobre i normalne, ali isključivo kada su u ravnoteži sa svim drugim emocijama. No kada jedna emocija prevlada i potpuno preuzme situaciju i postane glavna preokupacija uma, dolazi do problema.
Pa tako kada je riječ o radosti, radi se stanju ushićenosti i euforije koja u prevelikim "dozama" uznemiruje duh i rad srca.
Ljutnja s druge strane remeti rad jetre pretjerano je zagrijavajući. Kada ljutnja postaje kronična, diže se do srca i glave uzrokujući simptome poput glavobolje, vrtoglavice, zamagljenog vida, itd.
Anksioznost odnosno tjeskoba direktno utječe na rad respiratornog sistema. Opće poznata je činjenica da ljudi koji pate od učestale anksioznosti za vrijeme napada imaju problema sa disanjem, poput plitkog disanja i nedostatka zraka odnosno kisika u plućima. Ako se problem prolongira, postaje kroničan i može čak prijeći na druge organske sisteme poput gušterače, slezene i želuca uzrokujući probavne probleme poput loše apsorpcije i asimilacije hranjivih nutrijenata.
Koncentracija se u ovom slučaju odnosi više na stanje mentalne fiksacije/preokupacije određenim problemom ili brigom. Pretjerana briga stvara pritisak na probavni sistem, uzrokujući abdominalnu bol i smanjujući imunitet.
Žalost posebno oslabljuje energetske sisteme, te posebno oštećuje i oslabljuje rad srca i pluća. Za tako oslabljen sistem vjeruje se da lako podliježe mnogim bolestima i preuranjenoj smrti.
Nadalje, strah oslabljuje rad bubrega, a osobe koje pate od kroničnog straha ili paranoje često imaju problem i sa mjehurom i zadržavanjem mokraće. Kroničan strah zna uzbuditi i poremetiti rad srca i ostalih organskih sistema narušavajući ravnotežu organskih energetskih sistema.

Samoiscjeljenje povratak na pravi put...
Iako je ovo jedna od oni stvari koju je lakše izreći nego poslušati i napraviti, apsolutno je esencijalno da je uzmete u obzir. Znam, potrebno je puno rada, razumijevanja, oprosta i ljubavi ponajviše za sebe, ali sve ovo je ključno da bi se povratila ravnoteža između uma i tijela i tijelu dali alati i poticaj za iscjeljenje.
Svi dobro znamo da ono što jesmo i ono što mislimo, to privlačimo. Iz tog razloga, kada se jednom uvučemo u krug pesimizma, loših navika i ljutnje ili mržnje najteže je izaći iz toga i vratiti se na pravi put. Sagledajte zdravstvene poteškoće i bolest kao priliku za bolje upoznavanje sebe i osvješćivanje svojih potreba. Bolest je ništa drugo nego način na koji vam vaše tijelo daje do znanja da ovo što sada radite mu ne odgovara i da se nešto mora promijeniti. Iscjeljenje je put razvoja!

Što možemo napraviti? Kako potaknuti tijelo na iscjeljenje?
Prakticirajte vježbe dubokog disanja! Vježbe dubokog disanja opuštaju autonomni živčani sistem "uključujući njegove parasimpatetske postavke" što uravnotežuje i harmonizira tjelesne funkcije i stimulira izlučivanje hormona, neurotransmitera i ostalih vitalnih tekućina potrebnih za regeneraciju organskim sistema.
Hodajte bosonogi! Zemlja vibrira na istoj frekvenciji kao i ljudsko tijelo, ponajviše srce i mozak*. Uzemljavanje ima protuupalno i smirujuće djelovanje na organske sisteme uravnotežujući ih i povraćajući im vitalnost. Samo 30-45min bosonogog hodanja i "uzemljenja" ima značajan utjecaj na sastav ljudske krvi vraćajući je u idealno, blago alkalno stanje.
Sunčajte se! Ne samo da jača imuni sistem i hrani kožu i cijelo tijelo vitaminom D, ono regulira rad hormona i promovira proizvodnju serotonina.
Provodite vrijeme u prirodi! Šetnje prirodom i zelena boja imaju sličan utjecaj na ljudski um poput meditacije. Šetnje prirodom i boravak na svježem zraku najbolja su relaksacija!
Meditirajte! Meditacija, baš poput vježba dubokog disanja ima opuštajući učinak na živčani sistem, te uravnotežuje energentske i organske sisteme u tijelu.
Vježbajte! Tjelovježba smanjuje razine stresa u tijelu potiče proizvodnju hormona sreće i pozitivnih emocija.
Plešite! Ples je najstarija metoda tjeranja negativnih emocija. Plešite svaki dan po 15 minuta! Ova tehnika je zaista moćna...i zabavna :)
Yoga
Naučite se veseliti malim stvarima!

Primijenite barem neke od ovih metoda svaki dan!