Biljke liječe: Buhač liječi herpes

Na našem području uzgajao se do kraja šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada su ga iz upotrebe istisnuli jeftiniji i praktičniji sintetički insekticidi. Međutim, svjetski trend povratka organskom, ekološkom i zdravom uzgoju biljaka i zdravom načinu života, vratio je život i ovoj zaboravljenoj korisnoj biljci.

Samljeveni buhač uništava sve biljne i životinjske nametnike bez lošeg učinka na ljude i životinje, odbija kukce, brzo se razgrađuje i njegovom upotrebom na prirodan i nesintetički način nestaju svi nametnici koji smetaju u organskoj proizvodnji voća, povrća i biljaka. Cvijet buhača raste na stabljici visokoj oko šezdeset centimetara, korijen je razgranat dosta duboko, ne treba je zalijevati, ne treba poboljšavati zemlju gdje raste, jer je u stvari i nastala na škrtom dalmatinskom tlu. Na jedan hektar stane do 90000 sadnica, a na svakoj stabljici može procvjetati oko 400 cvjetova.

U neka starija vremena cvjetovi buhača stavljali su se u "baule" sa djevojačkom "dotom" kako bi se odjeća sačuvala do udaje. Od ove biljke mogu se izraditi sprejevi, eterična ulja, sapuni i drugi proizvodi koji će se koristiti protiv moljaca, štetnih kukaca i ostalih nametnika. Podnosi sve temperature, od najviših do najnižih, odolijeva i dalmatinskoj buri, a bere se oko Svetog Ante, odnosno početkom ljeta. U današnje doba kada se pretjeranim korištenjem kemijskih sredstava i umjetnih gnojiva uništavaju poljoprivredna zemljišta i uzgaja se genetski modificirana hrana, dalmatinski buhač ponovno je otkriven. Još 2001. godine pokrenut je projekt "Mogućnost revitalizacije i provjera ekonomske opravdanosti uzgoja dalmatinskog buhača u Hrvatskoj" uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Nakon toga, u Saboru je prihvaćen amandman saborskog zastupnika HSP-a Tonča Tadića prema kojem se buhač tretira kao i nasadi lavande, što znači kako treba osigurati poticaj sadnje lavande i buhača godišnjim plaćanjem po hektaru.

Time bi se potaknula obnova uzgoja ove domaće biljke po kojoj je Dalmacija nekada bila poznata, a do Drugog svjetskog rata izvozilo se do 25 vagona ovog korisnog insekticida. Uz poticaje za uzgajivače, nasadi se opet mogu obnoviti, a pri tome se može osigurati egzistencija velikom broju ljudi na otocima i na čitavoj obali.

izvor : abc4you.blogspot.nl