MLIJEKA NI ZA LIJEKA Sirana u Hrvatskoj zjapi poluprazna, HDZ-ov župan tvrdi da čeka investitora

sirana Virovitica
icv.hr

Sirana u Virovitici, projekt vrijedan 5,5 milijuna eura namijenjen preradi mlijeka s lokalnih farmi, čeka investitora, kažu upućeni, no neki smatraju da je projekt propao i zarasta u korov. Gradnja Centra za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, kolokvijalno nazvanog Sirana, priveden je kraju 2021. godine, a godinu kasnije dobivene su sve potrebne dozvole za pokretanje proizvodnje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako u vlasništvu županije kojoj nije posao proizvodnja sireva, Sirana je predana na upravljanje Tehnološko-inovacijskom centru pod čijom se ingerencijom nalazi i danas.
Projekt je propao, pa danas umjesto sireva proizvodi korov, kaže SDP-ov Mate Vukušić, no virovitičko-podravski župan Igor Andrović (HDZ) projekt prikazuje u sasvim drugom svjetlu i tvrdi da čeka ozbiljnog investitora, piše Hina.

'Bilo je određenih problema'

Andrović za Hinu demantira Vukušićeve riječi prema kojima se radi o propalom projektu. Istovremeno ne krije da je bilo određenih problema pri odabiru investitora koji su bacili oko na pogon.

Podsjeća da je priča o Sirani započela prije više od deset godina i bila je namijenjena za domicilnu proizvodnu organizaciju Mliječni put, kako proizvođači ne bi prodavali mlijeko po niskim cijenama velikim otkupljivačima. Rezultat tog partnerstva trebala je biti proizvodnja vlastitih proizvoda i poluproizvoda.

Po otvaranju pogona dani su Mliječnom putu na upravljanje, ali tri mjeseca od potpisa ugovora strojevi se nisu pokrenuli, što je rezultiralo raskidom ugovora.

Slovenac, umjesto otkupa od domaćih proizvođača, mlijeko uvozio iz Slovenije

Nakon toga raspisan je javni poziv na koji se javio investitor iz Slovenije koji je u Virovitičko-podravskoj županiji osnovao tvrtku. No, ni s njim nije bilo sreće jer se pokazalo da mlijeko ne otkupljuje od domaćih proizvođača, nego ga uvozi iz Slovenije. To je rezultiralo još jednim raskidom ugovora.

„Interes za Siranu i danas postoji te imamo nekoliko upita potencijalnih investitora, ali danas smo, poučeni negativnim iskustvima, oprezni pri odabiru partnera“, izjavio je za Hinu župan Andrović.

'Nije jedna osoba zaposlena, nego dvije'

Dodaje kako je neistina da oko pogona raste korov te da je u stanju u kakvom je bio na dan otvorenja, s jednim zaposlenim koji brine o funkcionalnosti strojeva i objekta.

Ravnateljica Tehnološko-inovacijskog centra u Virovitici koji upravlja Siranom Ivana Nemet, kaže da su unazad tri mjeseca zaposlili dvije osobe.

One su u Tehnološkom inovacijskom centru proizvele prve proizvode od mlijeka. Nakon toga uslijedio je razvoj proizvoda kojima se željela objediniti mliječna proizvodnja s dodacima od meda, voća, povrća, koji se uzgajaju na području Virovitičko-podravske županije. Rezultat su kuhani sirevi obogaćeni začinskim biljem, preko meda pa sve do citrusa i bučinih sjemenki.

U drugoj fazi dio razvoja proizvoda premješten je u Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, odnosno u Siranu, jer su tu veće mogućnosti proizvodnje različitih sireva.

Kapacitet ogroman, iskorištenost skromna

Sirana, objašnjava Nemet, omogućava primjerenije uvjete za razvoj veće količine i različitih vrsta proizvoda istovremeno. Sirovina je isključivo s područja Virovitičko-podravske županije, odnosno dolazi iz obiteljskih gospodarstava. Provode se i fizikalno-kemijske analize ulazne sirovine i dobivenih proizvoda na laboratorijskoj opremi, kako u Tehnološko inovacijskom centru, tako i u Sirani.

Objašnjava da je kapacitet sirane ogroman, a da se trenutno koristi njezin manji dio koji je fokusiran isključivo na istraživačke procese koji su, ako se želi doći do vrhunskog i jedinstvenog proizvoda, dugotrajni.

Nije pokrenuta proizvodnja, nego ‘istraživački razvoj’

„Bilo bi neprofesionalno kazati da je u Sirani pokrenuta proizvodnja, pokrenut je istraživački razvoj koji zahtijeva stručno znanje, iskustvo i vrijeme“, kaže Nemet.

Govoreći o pokretanju proizvodnje, Nemet kaže da za tu namjenu postoji javni natječaj kojim se traži investitor koji će pogone koristiti u komercijalne svrhe. Hoće li on koristiti iskustva i znanja Tehnološko-inovacijskog centra ostaje na njemu, ali inovacijski centar je uvijek spreman biti potpora takvoj djelatnosti. Dodaje kako je kapacitet pogona do 10.000 litara mlijeka što govori u prilog velikoj proizvodnji.

Na pitanje koja je svrha razvijanja novih proizvoda ako ga budući investitor u Siranu nije obvezan implementirati, Nemet kaže da je krajnja svrha pokazati proizvođačima mlijeka da mogu proizvesti finalan proizvod i na njemu graditi profitabilno poslovanje.

‘Mi smo tu da ponudimo recepture i analize’

Većina proizvođača danas ima dogovoren otkup mlijeka, ali još uvijek svojim viškom može proizvesti sir ili neki drugi mliječni proizvod. U konačnici, namjera je da se u budućnosti proizvođači mlijeka sve više okrenu proizvodnji jedinstvenih i tržištu interesantnih proizvoda. Taj proces, kaže, ne može se odviti preko noći, nego zahtijeva višegodišnji trud.

„Mi smo tu da ponudimo recepture, analize i sve što je našim proizvođačima potrebno kako bi bili prepoznatljivi na tržištu“, kaže Nemet.