PREGLEDI U HERCEGOVINI Svaki drugi učenik ima problem skolioze i drugih poremećaja kralježnice

Gotovo svaki drugi učenik u Hercegovini ima problem skolioze, ravnog držanja ili drugih poremećaja kralježnice. Pokazalo je to istraživanje Rehabilitacijskog centra 'Život' koji će izvršiti preglede u svim školama na području Hercegovačko-neretvanske županije. Besplatni pregledi planirani su za sve učenike osnovnih škola (7., 8. i 9. razredi) te za učenike srednjih škola (1. i 2. razredi)

Kako su iz ovog Centra rekli za Hercegovina.info do sada su odradili preglede u pet škola na području Čapljine, a na to ih je ponukao sve veći broj djece koji im se javljao s ovim problemima.

"Na pregledima koje smo do sada odradili, gotovo da svako drugo dijete ima neki vid lošeg držanja. Ne želim uspostavljati dijagnozu, jer to kao terapeut ne mam pravo, a i ne mogu bez detaljne dijagnostike. No, brojna djeca definitivno nemaju ravna leđa, lopatice nisu u ravnini, i ramena nisu kako treba", kaže fizioterapeut Darko Bilić.

Problemi počinju od razvojne faze djeteta, a Bilić smatra kako je jedan od uzroka i nosiljka za dijete popularno "jaje".

"Konkretno još uvijek ne možemo donositi zaključke jer je istraživanje Centra u tijeku i pokušavamo dokučiti što se događa s djecom. No, mislim kako je jako veliki problem neaktivnost. Jedan moj kolega je najbolje rekao, prije su ljudi 8 sati bili aktivni, a sada su tri sata tjedno aktivni. Sjedite puno, odete na trening i mislite da ste nešto napravili. Nadalje, moja osobna sumnja, a to tek treba dokazati, da su nosiljke za bebe popularno "jaje" koje su se pojavile unazad nekoliko godina djeca se u puno nose u njima. Djeca jednostavno ne razvijaju tako trup, a djeca kada se trebaju ustati moraju aktivirati trup. Smatram kako te situacije iz razvojnog razdoblja dovedu do posljedica u pubertetu, odnosno kada krene rast i razvoj".

Pitamo i ima li utjecaj preveliko korištenje mobitela i položaja djece prilikom korištenja istih.

"Apsolutno. Sigurno je to jedna od sedam točaka, odnosno kapi vode koje "pune čašu". Ništa u ljudskom tijelu nije odjednom. Imate vi i djece koja nemaju pravo na mobitel nikako ili vrlo malo, ali opet imaju poremećaj skolioze, lošeg držanja i drugih problema. No, ta djeca su danas nažalost malobrojna. 

Do sada su pregledi urađeni u pet škola na području općine Čapljina. 

"Danas smo radili preglede u čapljinskoj Gimnaziji, sutra radimo u Osnovnim školama u Višićima i Domanovićima. Do sada smo odradili preglede u pet škola na području Čapljine iz koje smo prvo krenuli budući da smo dobili dozvole od Ministarstva i ravnatelja škola, a nakon toga moramo dobiti dozvole od roditelja, pa stoga ta procedura traje malo duže nego što bi mi mogli to napraviti."

Rezultati pregleda zabrinjavajući.

"Tako je. No, primjerice danas smo obavili pregled 70 učenika i samo ih dvoje nismo uputili na nikakav daljnji pregled. Mi njihova stanja ocjenjujemo od 1 do 5. Bilo je djece koje smo ocjenili s ocjenom 5 što znači da su poslani na hitni pregled."

Razlog iz kojeg su se odlučili na preglede učenika je jednostavan

"Samo iz razlog što se mi u Centru bavimo tom problematikom i previše nam djece dolazi. Ovo su više prevencijski pregledi, jer roditelji jednostavno ne vide poremećaje kod djece budući da su s njima svaki dan. Dosta puta bude već kasno kada roditelji primijete. Stoga smo se odlučili na ovaj vid preventive da pokušamo neke probleme otkriti u startu".

Kada je riječ o prevenciji i spriječavanju ovog problema koji pogađa sve više ljudi diljem svijeta odgovor je jasan.

"Prevencija je aktivnost. Naše tijelo je sustav organa za kretanje i stvoreno je tako. No, mi ga činimo inertnim i naši mišići jednostavno propadaju. Tu se odmah i postavlja pitanje kako to da nečije dijete trenira, a ima problem. No, ono ode na trening tri puta tjedno. Od 24 sata, 8 do 10 sati dijete spava, zatim nekoliko sati provede u školi, nekoliko na mobitelu. To nije dovoljno. Isto tako moram reći kako u većini škola nema tjelesnog odgoja što je također problem", zaključio je Bilić.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.