PILETINA POSTALA LUKSUZ Cijene divljaju, politika se i dalje češlja

piletina, pranje, sirova piletina, štetnost, salmonela, piletina, oprez, sirova piletina, pečena piletina, salmonela, Ministarstvo poljoprivrede, pileća prsa, punjeno pile, slani recepti, piletina, cijene, farme

Rekordne cijene piletine zabrinule su ovih dana sve građane u Bosni i Hercegovini. Kilogram pilećeg mesa za mnoge je postao luksuz. Za razliku od prošlogodišnjih 8,50 KM, cijena pilećeg filea ovih dana iznosi vrtoglavih 14 KM, a krilaca i bataka čak 8,50 KM, javlja Avaz.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ono što još više zabrinjava jesu najave da se na ovome neće stati i da će cijene nastaviti divljati. Osim potrošača, zabrinuti su i proizvođači, farmeri.

Usponi i padovi

To su u razgovoru Avazu potvrdili predsjednik Udruženja peradara Tuzlanske županije Mevludin Kahvedžić i Sead Mašić, farmer iz gračaničkog naselja Stjepan Polje.

"Poznato je da se peradarska proizvodnja poslije rata u Bosni i Hercegovini prva digla na noge, jer su, maje-više, bile sačuvane farme. Uz entuzijazam farmera koji su nastavili rad u proizvodnji pilećeg mesa i konzumnih jaja, obnovljena je devastirana oprema i brzo smo došli na svoje", prisjetio se Kahvedžić.

Dodao je da je u tom poslu bilo uspona i padova u proteklim godinama, od nelojalne konkurencije, nekontroliranog uvoza, pandemije koronavirusa, pa do prošlogodišnje nezapamćene suše i slabog uroda kukuruza za stočnu hranu.

"Da budem iskren, pitanje je da li je, do unazad dva-tri mjeseca, cijena od oko 3 KM po kilogramu piletine bila realna, ali mi smo samo šutjeli i radili. Sada, zbog globalnih poremećaja na svjetskom tržištu, poskupljenja energenata i stočne hrane doveli su nas u nezavidnu situaciju. Tona stočne hrane je s 570 KM skočila na 1.120 KM - naveo je on, dodajući da je 87 farmi u TK ugroženo, a na njima radi 2.500 ljudi.

Sve gore

Sead Mašić na svojoj farmi ima 14.000 pilića, a zabrinjava ga trenutačna situacija, koja se, kako je naveo, iz dana u dan pogoršava. Naveo je da država hitno mora reagirati te da ga zabrinjava i to što nestaje komponenata na tržištu za ishranu pilića.

2Sadašnje poticaje od 14,3 feninga „po kljunu“ u Tuzlanskoj županiji trebalo bi povećati najmanje na 20 feninga kako bi farme opstale. U suprotnom, bit će ugrožena egzistencija velikog broja ljudi", istaknuo je Mašić.