Opasan je manjak, ali i višak minerala u tijelu

Internetski portali, a u posljednje vrijeme i dnevne novine prepuni su raznih savjeta koliko vitamina treba uzimati na dnevnoj bazi, ali većina tih preporuka zaobilazi jednako važne minerale potrebne za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Minerali čine oko pet posto tjelesne mase i većinom se nalaze u kostima, a ljudsko ih tijelo ne može samo stvoriti pa ih je potrebno tijekom cijelog života unositi u organizam putem hrane i vode. Minerali se dijele na makroelemente koje ljudski organizam treba u većoj količini, u koje spadaju kalcij, magnezij, kalij, fosfor, natrij, klor i sumpor. Tu su i mikroelementi potrebni u manjoj količini cink, mangan, željezo, flour, bakar i jod te elementi u tragovima: - selen, bor, krom, silicij, molibden i kobalt. Neovisno o tome u kojoj se skupini određeni mineral nalazi za dobro funkcioniranje ljudskog organizma potrebni su svi.  Koliko su minerali važni za ljudski organizam govori i činjenica da oni sudjeluju u izgradnji strukturnih bjelančevina, hormona, hemoglobina, enzima, vitamina, koštanog tkiva, a potrebni su i za očuvanje osjetljive ionske ravnoteže stanične tekućine, zatim za elektrokemijsku aktivnost u živčanim stanicama i regulaciju tonusa mišića. Nedostatak minerala češća je pojava od nedostatka vitamina u organizmu, a najviše su mu izložene trudnice, vegetarijanci, starije osobe, kronični bolesnici koji uzimaju mnogo lijekova i osobe na niskokaloričnim dijetama.

Ozbiljni poremećaji
Neki ljudi tvrde da bijele crtice na noktima ukazuju na gubitak određenih minerala, neki da manjak kalcija utječe na kvarljivost zubi, drugi pak da u slučaju gubitka cinka pada imunitet, no to su sve vrlo površne prosudbe. U posljednje je vrijeme popularno određivati ili mjeriti status minerala u organizmu, no dobiveni podaci zaslužuju kvalitetnu interpretaciju, pa je važno da ih pacijentima daju ljekarnik i liječnik. Tipičan primjer akutnog manjka minerala je dehideracija. Kad se jako znojimo, povraćamo ili imamo infekcije koje uzrokuju proljev osim vode gubimo i elektrolite - minerale. Stoga ih je nužno nadoknaditi hranom (sol, orašasto voće, banane, kakao, grahorice) ili dodacima koji se mogu nabaviti u ljekarni - oralna rehidracijska sol, razni suplementi u tekućoj formi ili tabletama ili pak intravenozno putem infuzije ponovno se uspostavlja narušena ravnoteža.  - Kronični manjak nekog minerala može uzrokovati ozbiljne metaboličke poremećaje - zatajenje rada bubrega i srca, smanjenu sintezu hormona i enzima, osteoporozu, promjene na koži, ispadanje kose, pad imunološkog sustava, anemije te opću slabost i malaksalost. Također, moguće su promjene u tjelesnoj težini, oticanje zglobova, lupanje srca, poremećaji vida i probave - objasnila je Arijana Meštrović magistrica farmacije i voditeljica Edukacijskog centra u Atlanticovoj diviziji Farmacija.

Snaga željeza
Jedan od najvažnijih minerala u ljudskom tijelu koji omogućuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca jest željezo. Manjak željeza u prehrani uzrokuje slabokrvnost ili sideropeničnu anemiju koja se očituje kroz smanjenu koncentraciju hemoglobina te smanjeni broj ili veličinu eritrocita. Takva anemija najčešće nastaje uslijed nedostatnog unosa željeza putem hrane, poremećaja apsorpcije željeza, dugotrajnog gubitka krvi ili povećanih potreba organizma za željezom u trudnoći ili tijekom dojenja.  Anemija dovodi do tromosti i pospanosti, problema u učenju, slabog rasta i razvoja te veće smrtnosti djece pri porodu. Kako bi se izbjegla takva stanja najbolje je u svakodnevnoj prehrani konzumirati namirnice koje su dobri izvori željeza kao što su meso, riba, perad i jetrica. Željeza ima i u mahunarkama, suhom voću, ali i tamnozelenom lisnatom povrću, ali se najbolje apsorbira u organizmu iz namirnica životinjskog podrijetla. Kako bi se podigla iskoristivost željeza u namirnicama biljnog podrijetla s njima je dobro konzumirati namirnice bogate vitaminom C.

Dobar i loš kalcij
Za dobro funkcioniranje ljudskog organizma najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu je kalcij koji sudjeluje u građi i rastu kose te zuba. Osim toga kalcij omogućava i stezanje mišića, prijenos živčanih impulsa, zdravlje vezivnog tkiva, a nužan je i za zgrušavanje krvi. U organizmu održava i normalnu razinu krvnog tlaka i smanjuje opasnost od bolesti srca. Kalcija ima u tamnozelenom lisnatom povrću, bademima, lososu, srdelama i u svim mliječnim proizvodima. Ipak kako bi se mogao u potpunosti apsorbirati u organizmu potrebna je dovoljna količina vitamina D i klorovodične kiseline, ali i uravnoteženi unos ostalih minerala. Na lošu apsorpciju kalcija može utjecati više činitelja od kojih je jedan i nedovoljno kretanja ali i previše masti, alkohola i vlakana u prehrani. Kalcij je osim u namirnicama dostupan i u raznim dodatcima prehrani, a u tijelu se najbolje apsorbira kalcijev citrat - malat. No treba paziti na količinu koju unosimo u tijelo kao i kod drugih minerala jer višak kalcija može izazvati njegovo taloženje u mekom tkivu, što može dovesti do oštećenja bubrega, jetre ili srca.  Nedostataka minerala u organizmu može izazvati razne poremećaje i poteškoće, ali stručnjaci se slažu da dodatke prehrani bogate mineralima ne treba uzimati bez savjetovanja s liječnikom, farmaceutom ili nutricionistom. Naime i višak minerala u tijelu može izazvati problemi sa zdravljem pa imati i kobne posljedice.

piše Ante Livajić