Svećenicima (i novinarima) u Hrvatskoj kredit nemoguća misija

Ako u toj namjeri i uspiju potrebno im je puno upornosti, papira, solidarnih jamaca, ali i dobre volje bankara- da im sve to zapakiraju i risk menadžere uvjere da pred sobom imaju pouzdanog partnera koji podiže kredit.

Članak je to nedavno objavljen na portalu beogradskog B92. Navelo nas je to da istražimo kakva je situacija u Hrvatskoj, kada je u pitanju katoličko svećenstvo i dizanje kredita. I odmah da vam kažemo, ako vam je Bog poslodavac, lihvar će vam biti bankar. Ako vas uopće uzme u razmatranje.

No krenimo redom. Kao svaki pravi istraživački novinar, lijen da mrdne lijeno dupe, naviknut da će mu netko iz tajne službe informacije servirati na dlanu i mi smo krenuli tim smjerom. Budući da s tajnim službama nemamo apsolutno nikakve veze istraživanje smo započeli slanjem kružnog e-maila svim relevantnim  bankama u Hrvatskoj.

Naravno, PBZ i ZABA ni dan danas, iako je od tada prošlo mjesec dana nisu nam odgovorili baš ništa, Splitska banka odgovorila je  skoro ništa odnnosno veliko ništa upakirala je odgovorom da svakom klijentu pristupaju na jednak način, dok je Erste banka bila korektna i iskrena i rekla kako stvari zaista  funkcioniraju.

U vatru smo stoga bacili skrivenog reportera svećenika. Za potrebe ove priče zvat ćemo ga Josip ( ne nije Ratzinger). Doduše nije više svećenik, ali iza sebe ima trogodišnje službovanje  u vojnom ordinarijatu te nekoliko hrvatskih župa. Jedini njegov zadatak je bio posjetiti nekoliko hrvatskih banaka, predstaviti se kao svećenik bez stalnog radnog odnosa te zatražiti kreditnu kartice te se raspitati za uvjete za dobivanje kredita za stan ili pak auto.

U praksi to izgleda identično našoj e-mail prepiski s Splitskom bankom. Transkript prepiske prenosimo u cijelosti:

Da li svećenici u vašoj banci mogu dizati kredite , za što i pod kojim uvjetima?

Da, ukoliko zadovolje sve uvjete koje mora zadovoljiti svakim drugi klijent.

Da li svećenici u vašoj banci mogu otvoriti žiro  ili tekući račun, karticu,  zatražiti minus na kartici?

Isti odgovor kao i na prethodno pitanje. Dakle da, ukoliko zadovoljavaju sve uvjete kao i svi ostali klijenti Banke.

Kakva je situacija u praksi?  Naime, ukoliko se ne radi o višem svećenstvu ili pak svećenicima zaposlenima u javnim ustanovama, oni nemaju niti plaću, niti nekretninu koju bi stavili pod hipoteku. A i sumnjam da imaju jamca. Kako postupate s tom kategorijom klijenata?

Ukoliko ova kategorija svećenika ne ispunjava opće uvjete za odobravanje kredita, Banka svakom zahtjevu pristupa individualno i ovisno o ponuđenim instrumentima osiguranja odlučuje da li će odobriti kredit ili korištenje drugog proizvoda.

U identičnoj situaciji su i novinari i ostali  freelanceri ( većina ih nema stalni radni odnos) Na koji način oni mogu doći do kredita, ako nemaju hipoteku/jamca?

Ovdje je ponovno odgovor isti kao i na prethodno pitanje.

A koji su to uvjeti? Pogađate! U većini slučajeva  za bilo što, ne samo u Splitskoj, već i u ostalim bankama prvi uvjet za nastavak razgovora je da donesete Potvrdu od poslodavca ( ako ste fizička osoba). Također, u većini slučajeva morate biti klijent banke i redovita primanja dobivati na račun otvoren u banci koja vam kredit odobrava. 'Za građane koji ostvaruju dohodak iz samostalne djelatnosti (obrtnici, vlasnici privatnih poduzeća) banka odobrava kredite po posebnim uvjetima ( Splitska banka). Posebni uvjeti u pravilu znače da morate imate vrijednu nekretninu kao hipoteku plus milijun jamaca za kredit s kamatom iznad devet posto. Jedina izdvojena kategorija klijenata su Pomorci. Oni moraju potpisati ugovor da će za cijelo vrijeme otplate kredita prijenos svih primanja prbaciti na račun Banke. Moraju imati pomorsku knjižicu, platne liste za zadnjih 12 mjeseci, ugovor o radu, pet godina iskustva, u zadnje tri godine  pomorac mora imati minimalno 18 mjeseci boravka na brodu te u zadnje dvije godine ne smije biti prekida većeg od šest  mjeseci. Ukratko, pušiona.

Jedina banka koja je bila potpuno korektna i bez zamagljivanja rekla kako stvari zaista stoje jest Erste banka. Ovim putem joj čestitamo ( njezinoj središnjici) na vrijednom priznanju i zasluženoj  tituli ' Najbolje banke u Srednjoj i istočnoj Europi' koju jjoj je dodijelio magazin The Banker u vlasništvu Financial Timesa. Na identična pitanja koja smo postavili svim bankama ( odgovore Splitske banke smo naveli) Erste odgovara:

Uvjeti kredita ( općenito) variraju  ovisno o ocjeni kreditne sposobnosti pojedinog klijenta.

Za nezaposlene, osobe koje privremeno nemaju redovita primanja tj. za zaposlene na određeno vrijeme ili one uz ugovor o djelu te klijente koji imaju niža primanja, Erste banka pripremila je posebnu ponudu kredita „Erste kreditno rješenje" koje uključuje nenamjenski gotovinski kredit uz jamce i tekući račun bez naknade za vođenje. Uz kredit može se zatražiti i MasterCard kreditna kartica Erste Card Cluba uz osiguranje depozitom klijenta isplaćenim iz kredita u iznosu od 2.000,00 kuna. Pritom maksimalan mjesečni limit kartice iznosi 1.600,00 kuna.  U prijevodu to znači da prvo morate dignuti kredit te novac od tog kredita položiti kao depozit na temelju čega ćete dobiti MasterCard kreditnu karticu. U bnaci i navode konkretni primjer.

Na  iznos kredita od 21,5 tisuća kuna  koji ste dignuli na pet godina efektivna godišnja kamatna stopa iznosit će 12,7 posto. Od te svote 2,5 posto morat ćete dati kao naknadu banci, a da bi taj iznos uopće dobili kao instrument osiguranja kredita morate pronaći OD JEDNOG DO ČETIRI KREDITNO SPOSOBNA JAMCA.

Smatramo to poštenim odogovorom jer banka odmah u startu baca karte na stol. Uzmi ili ostavi. Konkurentske pak banke te uvjete skrivaju kao zmija noge. I kada netko uzme kredit pod tim uvjetima pada u dužničko ropstvo. Za kraj, kako smo već i naveli konstatiramo kome je Bog poslodavac, lihvar mu je bankar. Isto se odnosi i na većinu hrvatskih novinara. Znaći služili Bogu ili narodu efekt je isti- kreditno ste naje...!

Napomena: Poslodavac katoličkih svećenika u Hrvatskoj je Katolička crkva. U čl. 6 Ugovora o gospodarskim pitanjima između RH i Svete Stolice piše da će Republika Hrvatska mjesečno davati Katoličkoj crkvi iz državnoga proračuna iznos koji odgovara dvjema prosječnim bruto plaćama pomnoženim s brojem župa. No, to ne znači svećenici za svoj rad  dobivaju plaću iz državnog proračuna. Oni primaju nagradu od crkvenih pravnih osoba u kojima vrše svoju službu kao što su na primjer nad/biskupije, župe i druge crkvene ustanove.Nagrada se ne oporezuje i ne vodi se kao plaća.

sve-pet.com