Najcrnja strana razvoda: Od dobrobiti djece važniji patrijarhalna tradicija i ego
Podaci su ovo koji ukazuju kako se u Hrvatskoj roditeljska prava očeva sustavno zatiru, kao i da je institut zajedničkog skrbništva u okviru kojega djeca provode pola vremena s majkom, a pola s ocem (obično prema modelu jedan tjedan s jednim roditeljem, sljedeći s drugim), kod nas još uvijek neprepoznat. Odluke o skrbništvu i dalje se donose prema starim modelima u kojima majke gotovo uvijek pred sudovima bolje prolaze od očeva.
Ego iznad svega
Iz udruge samohranih roditelja grada Slavonskog Broda "Jedro" kažu kako je trenutačna situacija s dodjelom skrbništva u Hrvatskoj odraz, s jedne strane izrazite prisutnosti patrijarhalnih vrijednosti u društvu iz kojih proizlazi da je briga za djecu majčinska "dužnost", a s druge strane stvarni prikaz koliko je razvod obično ružan proces u kojemu se teško postižu kompromisi.
- Kod nas tradicija gotovo nalaže da djeca nakon razvoda ostaju s majkom, razlog je tome taj što se dobar dio očeva i ne upušta u borbu za djecu pa ona većinom automatski ostaju s majkama. Kada je pak u pitanju zajedničko skrbništvo, treba znati da je za njega potreban dogovor i dobra komunikacija između roditelja. Dok je, paralelno, stvarnost da se ljudi većinom rastaju kada više nisu u stanju dogovarati se i složiti se oko bilo čega. Tada kontrolu nad procesom dodjele skrbništva preuzima ego, više se ne misli o dobrobiti djeteta, nego samo o tome tko će "pobijediti". To je posebno žalosno, jer mislim da je zajedničko skrbništvo odličan model za dijete, kaže Snježana Pavelić iz "Jedra".
Vremena se mijenjaju
Na području Osijeka situacija je ipak nešto bolja nego na nacionalnoj razini. Prema podacima Centra za socijalnu skrb Osijek, ovdje petina očeva nakon razvoda braka budu imenovana skrbnikom svoga djeteta.
- Centar za socijalnu skrb Osijek u 2012. godini proveo je 198 postupaka posredovanja prije razvoda braka, a u 126 slučajeva stručnjaci Centra morali su općinskim sudovima dati stručna mišljenja i prijedloge s kojim će roditeljem dijete nastaviti živjeti. Predloženo je da dijete živi s ocem u 28 predmeta, a s majkom u 96 predmeta. Istina je da dosta očeva bez mnogo buke prepušta djecu majkama. Ili stvarno smatraju da je djeci mjesto uz majku, ili vjeruju da u Hrvatskoj nemaju šansu pokraj žive i zdrave majke dobiti skrbništvo. No, i ova jedina petina očeva sa skrbništvom nad svojom djecom zapravo je pozitivan preokret. Prije sedam godina gotovo je bila praksa da djeca idu majkama, očevi nisu niti pomišljali da nakon razvoda djeca mogu ostati s njima. Ovih 28 očeva govori da se vremena mijenjaju. No, tu valja napomenuti kako upravo zbog činjenice da su očevi sve više svjesni svojih roditeljskih prava, dogovore o skrbništvu nije lako postići. Posebice kada roditelji u dodjeli skrbništva vide priliku za osvetu bivšem supružniku - objašnjava Hrvoje Vidaković, psiholog u osječkom Centru za socijalnu skrb.
SPORNA ALIMENTACIJA
Iako nema roditelja koji će u procesu posredovanja otvoreno reći kako želi skrbništvo nad djetetom da bi sebi osigurao egzistenciju - u stvarnosti je to druga priča. Riječ je o slučajevima kada, primjerice, roditelj ima plaću od 3.000 kuna, a prepuštanjem skrbništva drugom roditelju zna da će morati plaćati alimentaciju za dijete od 1.500 kuna i u većini slučajeva napustiti stambeni prostor u kojem je za vrijeme trajanja braka živio. Tada se taj otac ili majka zapravo, boreći se za dijete, bori i za sebe.
IMUĆNIJI OČEVI SPREMNIJI NA BORBU ZA SKRBNIŠTVO
Iz Centra za socijalnu skrb Osijek ističu kako najžučljivije borbe za skrbništvo nad djecom vode imućni i profesionalno ostvareni očevi, odnosno oni koji imaju novca za skupe odvjetnike i vještačenja. "Trošak samo jednog vještačenja u okviru borbe za djecu iznosi približno 12 tisuća kuna. A koliko borba za skrbništvo može biti skupa ako su roditelji situirani i tvrdoglavi, najbolje govori svjedočanstvo jednog oca koji je prošao taj put i požalio mi se da je u procesu borbe za skrbništvo nad djetetom potrošio nekoliko tisuća eura. Upravo zbog takvih situacija savjetujemo roditeljima da pokušaju sve riješiti razgovorom, kod nas u Centru. Borbe za skrbništvo iscrpljuju i nisu dobre ni za roditelja, ni za dijete", kaže Hrvoje Vidaković, psiholog u osječkom Centru za socijalnu skrb.