Zlatni plodovi Hercegovine - Smokva

Smokva je kultivirana prije 4000 godina, a od postanka civilizacije prate je legende. Ficus carica uostalom rasla je i u rajskom vrtu. Tamo je Adamu i Evi poslužila kao hrana, ali i kao odjeća. Osim toga, stari su je narodi smatrali simbolom muškosti, plodnosti i moći. Legenda kaže kako je bila omiljeno voće slavne Kleopatre i tajna njene izuzetne ljepote. U naše krajeve donijeta je vrlo rano i u pravilu širila se u onim podnebljima u kojima se uzgajala i vinova loza. Nakon toga njen uzgoj širi se velikom brzinom. Naime, radi se o voćnoj vrsti kojoj pogoduje toplo podneblje i voćki koja nije izbirljiva na tlo, što znači da joj odgovara i manje plodno, kamenito tlo.

Smokva Petrovača

Riječ je o dobro poznatoj sorti smokava koja dozrijeva i koja se bere oko Petrov dana (29. lipnja), što nije
slučaj samo kod nas. U Italiji također nosi naziv San Pietro. Međutim, treba spomenuti kako se kod nas, općenito, sve smokve koje dozrijevaju u ovom razdoblju nazivaju petrovačama. Sorta Petrovača može biti bijela i crna. U našem se podneblju uglavnom uzgaja bijela petrovača. Radi se o smokvi dvorotki koja prvi rod donosi koncem lipnja dok se drugi rod može očekivati tijekom mjeseca kolovoza. Ipak, bitno je napomenuti kako je kod ove sorte smokava značajniji prvi rod iz razloga što je on po svojim karakteristikama puno kvalitetniji i interesantniji. Spomenuti prvi plodovi puno su krupniji i mogu težiti preko 200 grama, premda su obično prosječne težine oko 130 grama. Prvi plodovi nastaju partenokarpijski (zametanje bez oplodnje-lažna oplodnja) i njihovo dozrijevanje obično traje 10-tak dana. Drugi plodovi su puno sitniji i obično teže oko 50 grama. Za razvoj drugog roda od velike važnosti je kaprifikacija
do koje dolazi zahvaljujući nazočnosti divljih smokava. U plodovima divljih smokava živi specifična osica koja vrši oplodnju drugog roda Petrovače. To su nekako znali i naši preci koji su u vrijeme oplodnje na stabla smokava Petrovača vješali grane s plodovima divljih smokava. Prvi rod smokava Petrovača koristi se u svježem stanju dok se drugi rod, osim u tu svrhu, eventualno može koristiti i za sušenje.

7 neodoljivih razloga da smokve jedete što je češće moguće

1. Visok udio magnezija. Magnezij je jedan od osnovnih elemenata koji štite naš živčani sistem od stresa. Vrlo je bitan za kosti, imunitet, zdravlje mozga. Potiče zdravlje i vitalnost, liječi brojne bolesti, te znatno usporava proces starenja. Sušene smokve sadrže trostruko više magnezija nego svježe.

2. Obiluje kalijem, kalcijem, željezom, fosforom, bakrom te vitaminima B6, C i betakarotenom. Vrlo nizak sadržaj masnoća i veći sadržaj vlakana nego bilo koje drugo voće i povrće jedan su od razloga zašto bi smokvu trebali konzumirati svaki dan. Pektin je topivo vlakno koje smanjuje kolesterol u krvi, dok triptofan pomaže kod problema s cirkulacijom i kod nesanice.

3. Visoki udio prirodnih šećera osigurati će da vaš mozak radi brže, bolje prima i razvrstava informacije. Naravno oprez postoji kod dijabetičara prilikom konzumacije suhih smokava koje sadrže dvostruko više šećera negoli svježe.

4. Suhe smokve izvrstan su izvor brojnih nutrijenata i ujedno praktičan i nutritivno vrijedan obrok za sportaše rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealan međuobrok. Čaj od smokve liječi bolesti jetre, grla, dišnih organa, žučnog kamenca, mjehura.

5. Sadrže i biljne sterole, kojima je dokazano povoljno djelovanje na nivo kolesterola u krvi. Biljni steroli poput stigmasterola i lanosterola, koje sadrže smokve vežu se na molekule kolesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju.

6. Brojna istraživanja otkrila su spojeve s potencijalnim antikarcinogenim djelovanjem, benzaldehid i kumarini kojima smokva obiluje. Ispitivani spojevi u naučnim istraživanjima pokazali su obećavajuće rezultate posebno kada je riječ o karcinomu prostate i kože.

7. Svježa smokva sadrži do 80 posto vode i 60 posto prirodnog šećera stoga je dobrobit konzumiranja smokve mnogostruka baš kao i načini konzumiranja. Slatkasti bogati okus smokve savršeno se slaže sa slanim okusima, poput ovčjeg ili kozjeg sira, možemo je dodati raznim kompotima ili jelima od peradi. Od svježe smokve možemo napraviti kompot, pekmez i fermentirana pića.

Vlado Mandić/Green Garden