Zaraženi krpelji šalju u komu jer je virus mutirao?

I danas je u zagrebačku infektivnu kliniku primljen jedan bolesnik za kojeg se sumnja da je obolio od krpeljnog meningoencefalitisa. Srećom, on je stabilno i nije bilo potrebno priključiti ga na respirator.

Stručnjaci proučavaju virus

- Četiri pacijenta koji su proteklih dana bili u teškom stanju zbog problema s disanjem i dalje su priključeni na respirator - kaže ravnatelj Infektivne prof.dr. Ante Beus.

- Inače, dijelu pacijenta koji se već više od tjedan dana liječe u našoj bolnici stanje se poboljšalo - kaže prof.dr. Beus. Dodaje da oboljelih ima iz svih dijelova sjeverozapadne Hrvatske s izuzetkom jednog pacijenta iz Karlovaca. Za sada ostaje nepoznanica zašto je virus što ga prenosi krpelj postao ove godine tako opasan da su neki pacijenti završili na respiratoru. To će idućih dana proučavati stručnjaci. O mogućim mutacijama životinjskih virusa razgovarali smo s virusologinjom, dr. Alenkom Markotić iz Imunološkog zavoda.

- Na virulenciju virusa može utjecati promjena unutar genoma virusa, ali i promjene koje se događaju u okolišu, odnosno eko sustavu. Primjerice, neuobičajeno vrijeme za ovo doba godine, kao što su proteklih mjeseci bile velike kiše, također može utjecati na promjenu virusa. Nitko ne može sa sigurnošću reći da je baš ‘to i to’ utjecalo na promjenu, ali nedvojbeno je da svaka od tih činjenica ili udružene mogu učiniti da virus postane ubojitiiji ili pak oslabi - objašnjava dr. Markotić.

Opasna seoba virusa

Može se dogoditi promjena i među samim krpeljima jer svaki od njih ponese i dio svog domaćina, piše jutarnji list.

- U suštini na promjene obično utječe kombinacija ekoloških promjena, promjena u domaćinu virusa i promjene u genomu virusa. Promjene ovise i tome na koju populaciju naiđe virus. Primjerice, infekcija s virusom zapadnonilskog encefalitisa uvijek je obitavala u zapadnoj Africi i nekim dijelovima Europe, ali nikad u sjevernoj Americi. Kad se tamo proširio on je izazvao vrlo tešku bolest jer nije bilo stečenog imuniteta - kaže dr. Markotić.

Istina, ovaj naš krpeljni virus nije novi, ali eventualna promjena može se uspoređivati s događanjem s virusom mišje groznice proteklih godina. Naime, u Hrvatskoj su prisutna dva patogena virusa mišje groznice i oni u nas i u Europi izazivaju blaži klinički oblik bolesti. No, zadnjih godina u epidemijama koje su bile u Europi zabilježen je porast težih kliničkih oblika mišje groznice što se tumači promjenama u virusu.

jutarnji list