Više od 250 korumpiranih liječnika mora ostati bez dozvole za rad
Ti su liječnici pravomoćno osuđeni, a uz uvjetnu kaznu moraju vratiti novac koji su primili od "Farmala", za koji se tijekom istrage utvrdilo da je na mito trošio oko 14 milijuna kuna godišnje.
Ostali optuženi liječnici, pak, nisu željeli priznati krivnju u aferi koja je izbila u studenom 2012. godine, i njih čeka suđenje na Županijskom sudu u Zagrebu.
‘Afera je nametnuta'
Međutim, unatoč činjenici da je njih 257 pravomoćno osuđeno za korupciju pri obavljanju profesionalne djelatnosti, Hrvatska liječnička komora do danas nije pokrenula nikakve mjere protiv njih, u skladu sa Zakonom o liječništvu, koji propisuje kako liječnika koji je pravomoćno osuđen za kazneno djelo Komora može proglasiti nedostojnim za obavljanje liječničke djelatnosti, što za posljedicu ima privremeno ili trajno oduzimanje odobrenja za samostalan rad.
Neslužbeno doznajemo kako osuđenih, a nesankcioniranih liječnika ima i u upravljačkim tijelima Komore, no i o tome se šuti. A nije izvjesno ni da će se tih 257 liječnika uopće obuhvatiti propisanim disciplinskim mjerama jer, sudeći prema onome što se moglo čuti na nedavnoj (za javnost zatvorenoj) Skupštini Komore u Zagrebu do čije smo snimke uspjeli doći, nadležni u Komori ne smatraju kako je korupcija za koju su osuđeni nešto nedostojno.
- Afera "Hipokrat" je nametnuta i nije bila pravedna. Ima puno veće nepravde koja se događala u ovom društvu, ima puno većih nevolja, a nisu nikada ni javno ni tajno sankcionirane - poručio je na sjednici dr. Vlado Jukić, predsjednik Skupštine Komore, na što se nadovezao predsjednik Komore dr. Hrvoje Minigo, ističući da "zato nije pokrenuo nikakav postupak". Dr. Jukić je raspravu zaključio tvrdnjom kako je dobro što dr. Minigo ništa nije pokrenuo.
Tom je zaključku prethodila raprava u kojoj je dr. Minigo objašnjavao kako se čeka završetak cijele afere, odnosno da se donese presuda u sudskim procesima protiv liječnika koji nisu pristali na nagodbu nakon čega će Komora, kako je objasnio, donijeti odluku hoće li pokrenuti disciplinski postupak.
Isto je dr. Minigo odgovorio i na naš upit, koji smo mu poslali nakon Skupštine, premda je krajem 2012., nakon izbijanja afere, najavljivao kako će Komora izreći svoj pravovrijek nakon što presude budu pravomoćne.
O dužnosnicima se šuti
Dr. Minigo nam nije želio odgovoriti na pitanje ima li osuđenih liječnika među dužnosnicima i delegatima u Komori, pozivajući se na Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji, prema kojem podaci iz pravomoćnih kaznenih presuda predstavljaju podatke iz kaznene evidencije, koji se smiju koristiti samo u službene svrhe.
Otprilike isto je odgovoreno i dr. Galibedinu Galijaševiću, obiteljskom liječniku iz Zagreba, koji je na Skupštini i pokrenuo raspravu u ovoj aferi, izjašnjavajući se kako osuđeni liječnici ne bi smjeli obnašati dužnosti u Komori.
- Ako je netko ulovljen "s prstima u pekmezu", pa makar se radilo i o 500 kuna, on, po meni, ne može biti član upravnog tijela Komore.
Stoga mi je nelogično obrazloženje da su takvi podaci tajna jer u tom slučaju niti jedno tijelo Komore ne bi smjelo znati koji su liječnici pravomoćno osuđeni - kazao nam je dr. Galijašević.
Glava u pijesku
Priznaje i kako je žalostan zbog odnosa čelništva Komore prema ovoj aferi i komentara kolega na Skupštini, na kojoj je, dakle, većina sudionika poručila kako im je afera nametnuita, te kako su optuženi i osuđeni liječnici zapravo žrtve.
Dr. Galijašević se slaže s tvrdnjom o žrtvama, s obzirom da su, kako ističe, obiteljski liječnici u sustavu zdravstva u najmanjoj mjeri uključeni u koruptivne djelatnosti. Međutim, njegov je stav da se, nakon svega, ne smije zabijati glava u pijesak, i kako je to prilika da se Komora aktivira, kako se ne bi dobio kontraefekt u javnosti, poput onoga da su svi liječnici isti i da svi primaju kuverte.
- Slijedom ovoga što se dogodilo trebali bi se organizirati i promijeniti svoju poziciju prema farmaceutima, i to bi trebalo krenuti od naše Komore - istaknuo je dr. Galijašević.
Zbog ovakvog, selektivnog tumačenja prava, nameće se pitanje - zašto i za čiji interes se štite oni osuđeni za profesionalnu korupciju?