VAŽNI SAVJETI GRAĐANIMA Dodir sa kemikalijama uvijek opasan, najčešće koban

Zbog specifičnosti svog djelovanja, opasne kemikalije predstavljaju potencijalnu opasnost po zdravlje ljudi, čak i u okruženju u kojem se ljudi osjećaju najsigurnijim - u vlastitom domu.

Krivci za ovu vrstu trovanja, najčešće leže u nepoznavanju svojstava kemikalija i lijekova, njihovoj štetnosti kao i načinu njihovog skladištenja i čuvanja van dohvata djece, koje s ovim supstancama niti u kojem slučaju ne bi smjele dolaziti u kontakt.

Najčešće stradaju djeca

Djeca dobi do pet godina, čine više od deset posto ukupno prijavljenih trovanja i intervencija zbog trovanja, u okviru rada zdravstvenih ustanova poput hitnih blokova bolnica, obiteljskih ambulanti i službi za hitnu medicinsku pomoć, upozoravaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Pod terminom "dodir sa kemikalijama" podrazumijevamo gutanje, kontakt kože sa kemikalijama ili njihovo udisanje, bez razlike je li se radi o štetnom plinu, aerosolu ili čak isparenju.

U ukupnom broju trovanja, određeni postotak trovanja kod odraslih otpada na trovanja na radnom mjestu ili za vrijeme boravka na otvorenom, dok je kod djece ogroman postotak upravo u dijelu trovanja kod kuće ili trovanja u domaćinstvu.

Kako se navodi u upozorenju iz INZ-a, način obilježavanja ili označavanja svake opasne kemikalije mora biti izuzetno jednostavan, lako uočljiv, transparentan, kako bi sve osobe koje dolaze u kontakt sa kemikalijama, bez obzira na svoju stručnost i kompetencije, mogle prepoznati potencijalno opasnu kemikaliju, ali i način kako pravilno s njom rukovati i kako u kontaktu sa kemikalijom zaštititi svoje zdravlje.

Sve kemikalije u osnovi razvrstavamo po jednostavnom kriteriju - po kojem osnovu i koju štetnost za organizam prouzrokuju, i to na kemikalije s neželjenim akutnim i neželjenim kroničnim efektom.

Supstance s neželjenim akutnim djelovanjem su one koje nakon jednokratnog izlaganja ili kratkotrajne izloženosti prouzrokuju veliku štetu organizmu. Kod kontakta s ovim tipom kemikalija prvi simptomi, oštećenja i posljedice po organizam su trenutne, čak ako je kontakt ostvaren s izrazito malom količinom supstance.

Kemikalije s neželjenim kroničnim efektom su sve supstance čije djelovanje neželjene efekte manifestira nakon produženog djelovanja ili izloženosti, u osnovi perioda ne kraćeg od devedeset dana.

Postupanje u slučaju dodira sa kemikalijama

Gotovo svaki nepripremljeni dodir sa kemikalijama je opasan, a najčešće i koban za osobu koja nije stručno osposobljena da rukuje kemikalijama.Važno je istaći kako su u svim slučajevima kontakt telefoni nadležnih Službi za prijavu svih slučajeva dodira s opasnim kemikalijama (u BiH) - 122 policija, 123 vatrogasci i 124 hitna pomoć.

Nakon što kontaktirate Službe osposobljene za djelovanje u ovakvim situacijama, osobe prisutne trovanju mogu započeti s prvom pomoći dok čekaju na dolazak osposobljenog osoblja koje će pružiti svu potrebnu profesionalnu pomoć.

Prisutni trebaju odrediti je li žrtva diše, ima li uredne srčane otkucaje, te u slučaju nužde je li treba započeti CPR - srčanoplućno oživljavanje.

Iz INZ-a navode da, poučeni iskustvom da je liječenje najuspješnije u slučajevima kad je otrov i način kontaminacije poznat, posude i uzorke povraćenog sadržaja neophodno je, ako to okolnosti dozvoljavaju, sačuvati i predati nadležnim službama.

Prvi prioritet je evakuirati područje (u slučaju da se radi o većim ili masovnim trovanjima), te obavijestiti ovlaštenu osobu i otići na mjesto koje se smatra sigurnim. Drugi prioritet je dekontaminirati kožu i oči ispiranjem vodom.

Treći prioritet je, u slučaju da se radi o većim ili masovnim trovanjima, utvrditi vrstu kemikalija zbog kojih je nastala incidentna situacija, osigurati područje i staviti ga pod nadzor, onemogućiti pristup neovlaštenim osobama do momenta stavljanja situacije pod kontrolu, ograničiti izloženost radnog osoblja i utjecaj na okoliš, dok je četvrti prioritet očistiti kontaminirana područja i neutralizirati ih od daljnjih štetnih utjecaja na okolinu.

Hercegovina.info