Važne preporuke koje po ovakvim vrućinama spašavaju živote

Najvažnije je piti dovoljno tekućine, rashlađivati organizam (najlakše je to činiti tuširanjem ili kupanjem u mlakoj vodi, kao i hladnim oblozima) te izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati.

Stručnjaci upozoravaju da je važno piti dovoljno tekućine jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.

U preporukama koje je na svojim stranicama objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, između ostalog, građanima se savjetuje odijevanje lagane, komotne odjeće od prirodnih materijala te svijetlih boja. Ukoliko izlazite, ne činite to bez šešira ili kape sa širokim obodom, kao i naočala za sunce. Također su korisna zaštita od direktnog sunca kišobrani i lepeza za rashlađivanje.
'Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)', upozoravaju stručnjaci.

Lijekove treba držati na temperaturi ispod 25 stupnjeva ili u hladnjaku.

Savjetuje se korištenje pamučne posteljine, po mogućnosti bez jastuka, kako biste izbjegli akumulaciju topline tijela.

Treba smanjiti unos alkohola, kave i gaziranih pića, a preporučljivo je uzimanje manjih, ali češćih obroka, uz izbjegavanje hrane s visokim udjelom bjelančevina. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. smoothie, ili spravite laganu juhu, što će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite, ističu stručnjaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

'Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda. Dehidraciju zbog vrućine možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada, i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo u slučaju starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi', napominju stručnjaci za javno zdravstvo.

Građani bi se trebali truditi držati životni prostor rashlađenim, a idealno bi bilo održavati sobnu temperaturu ispod 32 stupnjeva danju, odnosno ispod 24 stupnjeva noću. Ovih se preporuka važno držati posebno kad su u pitanju djeca uzrasta do dvije godine, osobe starije od 60 godina, kao i kronični bolesnici.

'Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u mokre i hladne ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i slično.
Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke', navodi se u preporukama.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog često naglog te prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i održi temperaturu u normalnim granicama zbog ekstremno visoke temperature zraka okoliša odnosno vremenske pojave toplinskog vala. (Hrvatski zavod za javno zdravstvo)

Važno je, ističu stručnjaci, smanjiti količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju valja zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one okrenute suncu.

Zatvoriti treba sva umjetna svjetla i isključiti što je više moguće električnih uređaja u svom domu. Od pomoći vam u borbi protiv vrućine mogu biti zasloni, draperije ili tende na prozorima koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Preporučuje se i prostiranje vlažnih plahti ili ručnika na otvorene prozore kako bi se rashladio zrak u prostoriji, ukoliko nema klimatizacijskog uređaja, jer ventilatori mogu djelomično rashladiti prostoriju, ali pri temperaturi višoj od 35 stupnjeva ne mogu spriječiti opasnost od tegoba izazvanih toplinom.

Ukoliko netko nema mogućnosti rashladiti svoj dom, bilo bi dobro da provede dva do tri sata dnevno u rashlađenom prostoru izvan kuće. Oni pak s klimatizacijskim uređajima moraju zatvoriti vrata i prozore da ne troše više energije nego što je potrebno. Temperaturu treba podesiti tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske.

Građani ne bi trebali ostavljati djecu, kao ni životinje, u parkiranim vozilima. Svi oni koji osjećaju vrtoglavicu, slabost, uznemirenost, intenzivnu žeđ ili glavobolju trebaju tražiti stručnu pomoć te što prije ući u rashlađen prostor i izmjeriti si tjelesnu temperaturu. U takvoj situaciji preporučljivo je popiti nekoliko gutljaja vode ili voćnog soka sobne temperature.

Stručnjaci apeliraju na građane da redovno provjeravaju kako su njihovi članovi obitelji, prijatelji i susjedi koji žive sami.

'Ako neki član obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću i suhu kožu ili su u deliriju (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zuji im u ušima, imaju probleme s vidom i malaksali su, imaju grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što je stavljanje hladnih obloga na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25-30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte dati osobi acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobu bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj', glasi važna napomena Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Tportal.hr