U BiH nema zaraženih virusom Zapadnog Nila

... potvrđeno je Nezavisnim novinama jučer iz dva univerzitetsko-klinička centra i u institutima za javno zdravstvo RS i FBiH.

Muškarac star 81 godinu iz okoline Kovina prva je žrtva groznice koju prenose inficirani komarci, a oboljelo je još dvoje ljudi u Srbiji, dok je osim Južnobanatskog dijela ove zemlje, gdje je virus registriran, slična situacija i u Mačvanskom okrugu.

Sanjin Musa, specijalista epidemiologije u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, objašnjava da je slučaj infekcije moguće potvrditi kod pacijenta kada se uz vanjsku kliničku sliku potvrdi i prisustvo odgovarajućih antitijela u likvoru kod oboljelog.

"Prošle godine, bila su dva slučaja zaraženih i epilog liječenja je uspješan. Ove godine nemamo ništa slično, iako aktivno pratimo situaciju posljednjih godina i raspolažemo dovoljnim resursima u skladu s epidemiološkom situacijom", kaže Musa.

Činjenica je da rizik od infekcije za jednu zemlju može biti različit i zavisi od prisustva rezervoara (ptice) i prenositelja (komarci), dok je najveći rizik za one zemlje koje se nalaze na glavnim migratornim putanjama ptica.

Također, epidemije se javljaju sezonski u kasno ljeto i ranu jesen, dok su rizične skupine populacija koja je zbog boravka u prirodi češće izložena prenositeljima virusa.

"Jedino smo u 2014. godini imali prijavljeno 10 vjerojatnih slučajeva ove bolesti. Svi su dijagnostikovani u Zavodu za mikrobiologiju UKC RS i vode se kao vjerojatni slučajevi u skladu s međunarodnom definicijom slučaja zaraznih bolesti, ali nijedan slučaj nije potvrđen. Oboljeli su registrirani u tri regije (Banjaluka, Doboj i Trebinje), različitog su uzrasta, a najveći broj je registriran u svibnju iste godine", kaže dr Nina Rodić-Vukmir, specijalista epidemiolog u IZJZ RS.

Virus Zapadnog Nila je poznat kao uzročnik akutne febrilne bolesti s osipom, poliartropatijom, limfadenopatijom i encefalitisom, ponekad praćenim upalom jetre ili gušterače. Kod oko 80 posto zaraženih nema simptoma, a kod oko 20 posto razvije se blaga klinička slika ili povišena temperatura, glavobolja, mučnina, osip, a simptomi traju kratko od četiri do sedam dana. U liječenju nema specifične terapije, jer u slučaju blažih oblika infekcije, bolest spontano prolazi, a u slučaju težeg oblika bolesti, oboljeli se hospitalizira.