Što nam donosi (pre)duboka starost

Produljenje životnog vijeka čovjeka, izlaže nas riziku od velikog broja ljudi koji bi se mogli pretvoriti u hodajuće zombije, tvrde stručnjaci. Znanstvenici upozoravaju da bi razlog tome mogao biti činjenica da stručnjaci nisu niti blizu rješavanja problema demencije i gubitka moždanih ćelija, prenosi Telegraph.

U laboratorijima diljem svijeta, pokušava se riješiti problem starenja. Nedavno su se dogodila i neka važna otkrića u pogledu razumijevanja razloga zbog kojih stanice stare i umiru, te kako taj proces zaustaviti. Dužem životnom vijeku doprinose i poboljšanja u liječenju bolesti poput raka, te napreci u cijepljenju i ishrani..

Jeanne Clament je proglašena najstarijom osobom koja je ikad živjela, a preminula je u dobi od 122 godine. Znanstvenici smatraju da će maksimalna starost koju čovjek može doživjeti, iznositi 120 godina.

Profesor kardiovaskularnih znanosti, Mauro Giacca s Kraljevskog koledža London, smatra da je besmisleno toliko dugo održavati tijelo na životu, ako se još ne zna rješenje problema neurodegenerativnih bolesti

"Da postoji svijet gdje smo svi cijepljeni i oslobođeni svih bolesti, da li bi živjeli zauvijek? Apsolutno ne bi. Moguće je da postoji biološki sat koji zaustavlja ljudski život oko 120. godine, ali mi nismo programirani da živimo dulje od toga. Vjerojatnost da će čovjek oboljeti od demencije se povećava s godinama. Riskiramo suočavanje s poticanjem regeneracije i obnavljanja udova, ako ne nađemo način za regeneracijom mozga. Povećat će se broj tijela koje odlično funkcioniraju i mozgova koji ne funkcioniraju nikako", izjavio je Giacca za Telegraph.

Samo u Velikoj Britaniji, trenutno je 850,000 ljudi koji pate od demencije. Iako se troše ogromna sredstva, za sad još ne postoji lijek niti terapije za otklanjanje demencije. Teorije o tome zbog čega ljudi stare, uključuju i radikalnu teoriju. Prema toj teoriji, mitohondriji u stanicama izgaraju kisik kao gorivo, te proizvode nestabilne spojeve koji divljaju kroz tijelo te oštećuju važne molekule i proteine, doznajemo s Telegrapha.

Jedini dokazani način da se spriječi starenje je ograničenje unosa kalorija na oko dvije trećine uobičajenog unosa. Teorija se pokazalo funkcionalnom kod životinja da bi produžili životni vijek za oko 50%. Za ljude bi to značilo da mogu živjeti do 180. godine.

"Postoje ljudi koji slijede takav režim, ali on je vrlo težak. Naš mozak funkcionira tako da traži hranu i jede koliko može. Nitko ne zna zašto neke životinje žive dulje od drugih. Postoji teorija da one veće žive dulje, ali to nije uvijek istina. Ono što znamo, jest da gubimo 80 tisuća neurona svaki dan i nismo pronašli način da ih regeneriramo. Osoba koja doživi 80 ili 90 godina, već je izgubila između 10 i 15% mozga, zbog čega se kreću i razmišljaju sporije. To se dogodi i prije bolesti poput Alzheimera, koji ubrzava gubitak neurona. Ako se ne pozabavimo ovim problemima, mogli bi završiti sa zdravim srcem i glupom glavom", objašnjava Giacca za Telegraph.