Što je shizofrenija? (3. dio)

Osnovu bolesti čini prekomjerno djelovanje moždanih tvari dopamina i serotonina, koje se stvaraju u stanicama mozga. U normalnim okolnostima, one omogućuju uredno funkcioniranje mozga i živaca. Uslijed njihova prekomjernog djelovanja međutim javljaju se halucinacije i deluzije. Specifični lijekovi (antipsihotici) smiruju djelovanje dopamina. Takvi lijekovi umiruju bolesnika i sprječavaju pojavu halucinacija i deluzija. No, ti lijekovi imaju i svoje neugodno sporedno djelovanje. To znači da se u 20 posto bolesnika pojavljuje pojačano drhtanje tijela, lice je ukočeno poput maske, osoba ima nevoljne pokrete usta i lica, pravi grimase, mljacka, često plazi jezik, mršti se, napuhuje obraze, pojačano slini i ima ukočene vratne mišiće.
Ostali oblici liječenja
Psihoterapija

To je razgovor sa psihologom i psihijatrom. Veoma je potrebno bolesniku jer mu pomaže razumjeti svoju bolest. Ova je terapija također potrebna i bolesnikovoj obitelji koja je uplašena, uznemirena i često se osjeća bespomoćna.
Radna ili okupacijska terapija

Ona pomaže bolesniku da osmisli svoje postojanje, ponovno zadobije osjećaj vrijednosti i korisnosti i organizira svoj dan. Što se ranije počne s liječenjem, uspjeh je bolji. Bolest se u prvih pet godina liječenja može pogoršavati, a potom se stabilizira. Žene bolje reagiraju na liječenje od muškaraca. U 80 posto bolesnika razvija se i depresija što zahtijeva prilagodbu terapije. Do 15 posto shizofrenih bolesnika može se dobro oporaviti. Do 30 posto bolesnika ima dobro poboljšanje već u prvoj godini liječenja. Do 30 posto bolesnika osjeti osrednje poboljšanje. Oko 25 posto bolesnika ima faze pogoršanja. Takvi slučajevi zahtijevaju povremeno bolničko liječenje. Lošiju prognozu imaju oni ljudi koji su oboljeli vrlo rano i oni koji već imaju shizofrenog bolesnika u obitelji. Postoje podaci da je do 50 posto mlađih shizofrenih bolesnika prije nastupa bolesti uzimalo drogu (osobito marihuanu).
Bolesti slične shizofreniji

Postoje bolesti koje su slične shizofreniji, ali koje se liječe na drugačiji način. Stoga je takve bolesti prije početka terapije potrebno isključiti. To mogu biti tumori mozga, padavica, autoimune bolesti, reakcije na neke lijekove te neke bolesti kod kojih spontano, bez vanjskog razloga, propadaju stanice mozga i živaca (neurodegenerativne bolesti).
Zaključak

Shizofrenija je ozbiljna bolest od koje veoma pati bolesnik, ali i njegova obitelj. Tu bolest još uvijek prate brojne predrasude. Ona stigmatizira osobu i zato se često taji. Postoji strah od takvih bolesnika. Danas postoji više djelotvornih lijekova. Oni se svakim danom sve više usavršavaju, kako bi se dobili novi oblici sa što manje neželjenih djelovanja. Takvom je bolesniku potrebna intenzivna potpora obitelji i društva. Da bismo mogli pomoći takvoj osobi i njezinoj obitelji, moramo biti dobro upoznati s tom bolešću. Svima nam je zato potrebno zdravstveno, etičko i moralno prosvjećivanje. To je i zadatak ovoga teksta.