Stara narodna izreka: Zdrav kao dren!?

Svaki dio biljke je ljekovit, iako je u narodu daleko najpoznatiji plod drenjka.

Zdrav kao dren, kaže se za osobu koja nema nikakve tegobe. U našem narodu dobro je poznat značaj biljke dren (Corpus mas), koja je popularna još od antičkih vremena. Drenjina raste svuda, najviše na suhim, sunčanim i kamenitim stranama listopadnih šuma. Cvjeta u veljači i ožujku, a sazrijeva od srpnja do rujna. Plodovi drenjka su tamnocrveni, slatko-kiselkastog, pomalo oporog ukusa.

Drenjak u sebi (svom plodu) sadrži znatnu količinu prirodnog šećera, organske kiseline, pektina, tanina i izuzetno mnogo vitamina C. U drenjinama ima dvostruko više askorbinske kiseline nego u naranči. Plodovi se jedu u svježem stanju, zamrzavaju se, suše ili prerađuju u pekmez, marmeladu, slatko, kompot, voćni sok.

U Francuskoj i Italiji se od drenjina masovno pravi vino i žele, a nedozreli plodovi konzerviraju se u slanoj vodi kao masline. U Njemačkoj se kuhaju sa šećerom i octom, dodaju jelima od tijesta i krumpira. U Rusiji se od drenjina prave ukusne juhe, a drenjina se koristi i kao začin za specijalitete od mesa i ribe.

Već smo spomenuli da je svaki dio biljke ljekovit: plod, list, kora, cvijet, svježe i osušene koštice. Djelotvoran je u liječenju grla, malokrvnosti, boginja, bolesti bubrega, dijareje, hemoroida, dijabetesa, za brže zacjeljivanje rana.

Mesnati dio ploda i ulje iz sjemenki može da se koristi za regeneraciju kože i sluzokože. Sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi od zrelih drenjina pomažu kod dijareje i drugih oboljenja organa za probavu. Ukoliko se uz poremećaj rada crijeva i dijareje javi i groznica, preporučuje se čaj od kore ove biljke.

biljke-kao-lijek.blogspot.nl