Sojino ulje nezdravije je od šećera

masline, maslinovo ulje, margarin, istina, lijek, smokve, maslinovo ulje, maslinovo ulje, recepti, maslinovo ulje, mljeveni papar, kurkuma, lijekovi, preventiva, RAK, maslinovo ulje,  hepatoprotektivno djelovanje, bolesti jetre, jetra, Bajakovo, limunov sok, maslinovoo ulje, limun, toksini u organizmu, čišćenje toksina, Oleum Olivarum, antibakterik, detoksikant, maslinovo ulje, List masline, maslinovoo ulje, maslinove grančice, ulja, masti, suhe smokve, smokve, maslinovo ulje, lijek, maslinovo ulje, Djevičansko ulje, preporuke, maslinovo ulje, njega lica, maslinovo ulje, masline, maslinovoo ulje, maslinovo ulje, masline, maslinovo ulje, Hercegovina, maslinovo ulje, zdravlje, maslinovo ulje, ekstra djevičansko, Krk, šećer, sojino ulje, istraživanje, maslinovo ulje

Riječ je o jednom od najčešće korištenih biljnih ulja, a i polovicu biljnih ulja koja se proizvode u svijetu čini upravo sojino ulje. Iako tu vrstu ulja ne morate imati u tekućem stanju na polici u kuhinji, ono je vrlo često sastojak gotove, prerađene hrane u konzervama i sličnim pakiranjima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dugo se sojino ulje smatralo vrlo zdravim izborom, no rezultati studije objavljeni u stručnome časopisu PLOS One ukazuju na niz razloga zbog kojih bi popularan sastojak kuhanja mogao ostaviti ozbiljne posljedice na zdravlje pojedinca, gore i od šećera.

U sklopu istraživanja raznih vrsta prehrambenih navika, znanstvenici sveučilišta u Kaliforniji proveli su testiranje na laboratorijskim miševima. Dali su im hranu s 40 posto masti, što je količina slična onoj koju konzumira većina Amerikanaca.

Jedna grupa dobivala je zasićene masti većinom iz kokosova ulja, a druga je hranjena namirnicama baziranim na nezasićenim mastima iz sojina ulja, kojemu je dodano kokosovo ulje. Druga grupa sadržavala je istu količinu nezasićenih masti kakvu konzumira prosječan Amerikanac.

U sklopu dodatnih dvaju dijetalnih planova znanstvenici su miševima dali dvije verzije hrane bogate mastima s dodatkom fruktoze, šećera sadržanog u voću i u medu.

Hrana svih četiriju dijeta sadržala je isti broj kalorija, što znači da su znanstvenici mogli procijeniti stvaran učinak raznih vrsta ulja i fruktoze na organizam miševa.

Očekivali su da će miševi koji su jeli masti s fruktozom dobili najviše na težini te da će razviti najjaču otpornost na inzulin, no rezultati su ih iznenadili.

Najviše su na kilaži dobili miševi iz grupe koja je jela hranu sa sojinim uljem, 9 posto više od miševa koji su jeli masnu hranu s fruktozom, a čak 25 posto više od onih koji su jeli masti iz kokosova ulja.

Kod miševa koji su konzumirali sojino ulje zamijećene su masnija jetra i veća rezistencija na inzulin. Voditelj studije Poonamjot Deol priznao je da su njega i kolege rezultati iznenadili, "osobito s obzirom na svakodnevna upozorenja o potencijalnoj ulozi šećera u sveprisutnoj epidemiji pretilosti".

Australska nutricionitkinja Lyndi Cohen za časopis Femail je rekla da polovicu biljnih ulja koje se proizvode u svijetu čini upravo sojino ulje koje se, zbog niske cijene koristi u puno prerađene i pakirane hrane.

Kad na proizvodu piše oznaka ‘biljna ulja', to je većinom sojino ulje ili neka njegova komponenta. Cohen dodaje da se geni ljudske jetre ponašaju slično kao gena kod miševa, što znači da se studija može primijeniti i na nas.

Izvor: dnevno.hr