Maslačak kao salata - Prirodni lijek
Mnogi narodni liječnici našeg podneblja tvrde da svježe iscijeđen sok mladog maslačka, najbolje u sokovniku, može da popravi narušeno zdravlje, čak i u slučajevima kada ste izgubili svaku nadu za oporavkom. U oficijelnoj medicini i farmaceutskoj industriji korijen maslačka se koristi kao sirovina za dobivanje lijekova, jer su istraživanja i fitokemijske studije pokazali da on sadrži gorki glikozid taraksicin, polisaharide, inzulin, saharozu, bjelančevine i mnoge druge korisne tvari.
Listovi maslačka bogati su karotinoidima, vitaminima A, B1, B2 i C, stearinima, inulinima, kaučukom, holinom, organskim kiselinama, solima kalcija i kalija, sluzima i smolama. Gorke tvari iz biljke pobuđuju apetit i poboljšavaju funkcioniranje crijevnog trakta, a kao i sve gorke biljke, stimuliraju izlučivanje žuči, po poznatom principu liječenja sličnog sličnim. Korijen i list maslačka primjenjuju se u liječenju bolesti jetre, žučnog mjehura i kamena u žučnoj kesi, kao i pri kolitisu, gastritisu, zatvoru, žutici i dr. Korijen se sakuplja u proljeće, kada je najsočniji, a list uvijek prije cvjetanja biljke.
Latinsko ime maslačka u prijevodu znači 'divlja salata', jer se od davnih vremena njegov list visoko cijenio kao zdrava i nadasve okrjepljujuća salata. Danas se maslačak dosta rjeđe konzumira, pa ako imate volje i prilike promijenite tu naviku za vaše dobro.
Pravi sladokusci tvrde da ukiseljeni ili marinirani cvjetni pupoljci maslačka mogu biti dostojna zamjena kaparima u raznim sosovima i preljevima, a u Hercegovini se slabunjavim osobama posebno preporučuje salata od svježeg, sasvim mladog lišća i korijena maslačka isječenog na tanke listiće, uz dodatak limuna i ulja. Ovakva salata ili čist sok zaista djeluju izvanredno na čišćenje krvi i popravljanje krvne slike, kao i na čišćenje organizma od nataloženih otrova. Poslije takvog čišćenja nastupa olakšanje reumatskih tegoba i nestaju mnoge kožne bolesti, koje su često posljedice 'zapaljenosti', to jest zagađenosti organizma toksinima.
Pored toga, listovi maslačka mogu se dodavati i drugim svježim salatama, proljetnim čorbama, sosovima od trava i mesu pečenom na žaru.
U suvremenoj medicini maslačak ima veliki značaj kao sredstvo koje pomaže normalizaciji razmijene materija kod furnukuloza, gihta, reumatizma, kožnih osipa i gojaznosti. U Bugarskoj se maslačak široko primjenjuje i kao sredstvo za liječenje ateroskleroze, a u Njemačkoj i Poljskoj omiljeno je sredstvo protiv kamena u bubregu i eliksir u periodu rekonvalescencije poslije preležanih teških infektivnih oboljenja.
Lijekovi na bazi maslačka ne smiju se uzimati duže od mjesec i pol jer njegove prekomjerne doze mogu da opterete organe za probavu i izazovu neželjene posljedice. U preporučenim količinama, maslačak je jedan od jakih prirodnih lijekova.