Sindrom karpalnog kanala

Čvrsti ligament (transverzalni karpalni ligament) pravi krov iznad tih kostiju, tvoreći prolaz koji nazivamo karpalni kanal. Tetive koje koristimo da bi savijali prste i šaku prolaze kroz karpalni kanal. Kroz karpalni kanal također prolazi i živac koji nazivamo medijanus (n.medianus), koji je jedan od triju živaca koji povezuju zapešće i šaku. Medijanus upravlja određenim mišićima koji pomiču palac.

Sindom karpalnog kanala može se razviti kod povećanog pritikla na okolne strukture na n. medijanus. Otprilike 3 od 100 muškaraca i 5 od 100 žena razviju sindrom karpalnog kanala u nekoj fazi života.
Simptomi sindroma karpalnog kanala

Utrnutost, trnci i osjećaj žarenja su najćešći simptomi koji se osjećaju u području palca, kažiprsta, srednjaka, te dijelu prstenjaka koja gleda prema palcu. Također se mogu javiti bolovi u podlaktici, ramenu i vratu. Simptomi mogu biti blagi ili trajati samo kratko vrijeme.
Sindrom karpalnog kanala se obično pogoršava noću ili rano u jutro. Ponekad se simptomi smire nakon što neko vrijeme razgibate i koristite ruku, ali se mogu vratiti kasnije tijekom dana.
Ukoliko osjetite gore opisane simptome, javite se Vašem liječniku opće prakse.
Uslijed svakodnevnog ispoljavanja simptoma, događa se da mišići šake oslabe, hvatanje predmeta tom šakom ili izvođenje svakodnevnih pokreta počinje predstavljati problem. Ako se ovakvo ispoljavanje simptoma ignorira, što znači da je u pitanju teški i dugotrajni sindrom karpalnog kanala, može doći do propadanja mišića ili do trajnog oštećenja živca (n. medijanus). Nekad dolazi do promjene boje kože i osjeta u zahvaćenoj šaci.
Uzroci sindroma karpalnog kanala

Budući da nema puno slobodnog prostora u karpalnom kanalu, bilo kakvo oticanje okolnog tkiva može vršiti pritisak na živac, uzrokujući pritom sindrom karpalnog kanala.
Veći faktori rizika za razvijanje sindroma karpalnog kanala su prekomjerna tjelesna težina ili radno mjesto na kojemu se stalno koriste ruke. Još neki od faktora rizika su:
1. Posao koji uključuje nagle ponavljajuće kretnje u ručnom zglobu (npr korištenje odvijača)
2. Reumatoidni artritis u ručnom zglobu
3. Trudnoća
4. Problem sa štitnjačom
5. Akromegalija - stanje uzrokovano prevelikom količinom hormona rasta
6. Dijabetes
7. Cista u karpalnom kanalu
Sindrom karpalnog kanala će se češće javiti u žena nego muškaraca i to obično u osoba starijih od 45 godina.
Liječnik opće prakse će ispitati simptome i obaviti opći pregled. Ako liječnik opće prakse nije siguran da li se radi o sindromu karpalnog kanala, može dati uputnicu za neurologa i test provodnosti živca (EMNG), koji će pokazati da li se radi o oštećenju živca.
Terapija sindroma karpalnog kanala

Terapija sindroma karpalnog kanala pomaže smanjenju pritiska na živac n. medijanus. i sprečava daljnje pogoršanje.
Ponekad se simptomi sami povlače bez ikakve terapije nakon 6 mjeseci, pogotovo u trudnica i osoba ispod 30 godina starosti.
Što sami možete napraviti

Budući da ponavljajući pokreti u zglobu pogoršavaju stanje, važno je da ograničite sve aktivnosti koje Vam čine loše. Pomaže ako promijenite način na koji radite ponavljajuće pokrete, rjeđe ih radite i povećajte vrijeme za odmor. Odmaranje šake i ručnog zgloba može otkloniti blage simptome. Trešnja ruku kad su Vam utrnute ili osjetite trnce također može pomoći.
Kad Vam se simptomi pogoršaju pokušajte staviti ledene obloge na područje karpalnog kanala. Uvijek preko ručnika ili neke druge prekrivke jer Vam led može oštetiti kožu ako ga direkto stavljate.

poliklinika-mester.hr