Prolaps diskusa

Najčešće se stanje umiri u roku od nekoliko tjedana. Uobičajeni savjet je ostati aktivan, i pokušati izvoditi normalne aktivnosti u čim većem opsegu/ što je više moguće. Lijekovi protiv boli olakšavaju simptome, može pomoći i tretman fizikalne medicine. Operacija dolazi u obzir ako se simptomi ne umire.

Što je to intervertebralni disk?
Kralježnice je sastavljena od mnogih kostiju koji se zovu kralješci (vertebre). Kralješci su okruglog oblika a između svakog kralješka je intervertebralni disk. Diskovi su građeni od snažnog vlaknastog vanjskog obruča i mekšeg, poput gela, centralnog dijela. Oni djeluju kao amortizeri i omogućiti kralježnice fleksibilnost.
Jaki ligamenti također podupiru susjedne kralješke i daju dodatnu potporu i snagu kralježnici. Razni mišići koji su pričvršćeni na kralježnicu omogućiti joj savijanje i pomicati u raznim smjerovima.

Leđna moždina, sadrži živčane putove što vode iz mozga na periferiju i obrnuto, zaštićena od strane kralježnice. Živci iz leđne moždine izlaze između kralježaka, po jedan sa svake strane.

Uklještenje živca nastaje radi prolapsa ili „skliznutog" diska. Disk zapravo ne sklizne, već se dogodi da se unutarnji mekši dio diska probije/isturi kroz pukotinu/slabu točku u vanjskom tvrđem dijelu diska. Istureni dio diska tada pritišće na živac u blizini.

Prolaps diskusa se može dogoditi na bilo kojem nivou/djelu kralježnice, ali najčešće mjesto je lumbalno odnosno donji dio kralježnice, jer je on uz vratnu, najmobilniji.
Tko može dobiti prolaps diskusa?
Napadaji križobolje su česti u populaciji. Procjenjujemo da je za 1 od 20 napadaja križobolje odgovoran prolaps diskusa. Većina križobolja se dijagnosticira kao nespecifične križobolje- više o tome na stranici nespecifične križobolje, koje uzrokuju manji problemi u nategnuću mišića, ligamenata, manjih zglobova kralježnice, i druge strukture).

Najčešće do prolapsa diskusa dolazi kod osoba starih između 30 i 50 godina češće kod muškaraca.

Što uzrokuje prolaps diskusa?
Nije jasno zašto neke osobe razviju prolaps diskusa, a drugi ne, iako su na primjer izvodili isti posao i dizali isti tip predmeta. Očito neke osobe imaju mekaniji vlaknasti vanjski sloj. Različiti stresori mogu djelovati kao okidač da se unutarnji mekaniji, gelasti dio probije/isturi kroz vanjski sloj. Nespretan pokret, ili na primjer naginjanje, pogotovo ako je tome pridružena rotacija mogu biti dostatni da uzrokuju prolaps. Faktori češće povezani sa prolapsom diskusa su sjedeći poslovi (vozači), nošnja teških predmeta, pušenje, debljina i starost (disk sa starošču gubi na tvrdoći i postaje manje savitljiv i elastičan).

Koji su simptomi?
Križobolja - lumbalgija

Bol je često jaka i javi se naglo. Smiri se tijekom ležanja i pojača se kod micanja, kašljanja i kihanja.

Radikulopatija- bol korijena živa- „išias"

Bol korijena živca nastane kada je živac na mjestu izlaska iz kralježnice ukliješten radi prolabiranog diskusa ili iritacije zbog upale koju uzrokuje prolabiran diskus. Živac koji je najčešće zahvaćen je nervus ischiadicus, zato je sinonim za ovu vrstu bolnog stanja „Išias". Bol se osjeća uz mjesta prolaska živca (zadnja strana bedra, potkoljenice, sve do stopala) i ponekad ona može biti izraženija nego sama bol u križima, te može varirati od blage do izrazite. Karakteristična je utrnulost i promjenjen osjet na koži uz smanjenu sposobnost podizanja ispružene noge, koja uzrokuje bol duž noge. Bolesnik leži na zdravoj strani, dok bolesnu nogu drži savijenu.

Pritisak na živac uz kičmu može uzrokovati utrnutost, osjećaj bockanja iglom i slabost u mišićima stražnjice, bedra i nogu, zavisi od živca koji je pritisnut odnosno pogođen.

Cauda equina sindrom - rijedak ali hitan slučaj
Cauda equina sindrom (ili sindrom konjskog repa) je posebno ozbiljan tip uklještenja živaca (rijedak poremećaj) gdje su pritisnuti živci na samom dnu leđne moždine.
Ovaj sindrom može uzrokovati bol u križima i probleme sa funkcijom mjehura (problemi mokrenja) i probleme sa crijeva, utrnutost oko anus i slabost u jednoj ili obje noge. Ovaj sindrom zahtjeva hitno liječenje!

Neke osobe nemaju simptoma

Analiza snimki kralješnice koje su bile napravljena iz drugih razloga, su pokazale da većina osoba sa prolapsom diskusa, ne osjeća nikakve bolove i nema drugih pridruženih simptoma. Bol često nastaje upravo radi upalnog procesa koji se razvije u okolici i ako on može i izostati. Neki prolapsi su manjeg opsega ili se dogode na anatomsko ugodnom mjestu gdje ne pritišću na živac.

Kakva je prognoza?
U većini slučajeva, simptomi se spontano umire tijekom nekoliko tjedana. Snimke magnetne rezonance su pokazale da se prolabirani dio diskusa sa vremenom skrči ili „posuši", zato simptomi popuste. Operacije u tom slučaju nije potrebna. U oko 10% slučajeva, bol je i dalje prisutna i nakon 6 tjedana. U tom slučaju se poseže za dijagnostičkim testovima, rendgenskim slikanjem lumbosakralnog područja ili magnetnom rezonancom, koja najtočnije i najdetaljnije pokaže lokaciju i veličinu prolabiranog diskusa.

Kako liječimo?
Vježbati i ostati aktivan

Preporučuje se nastavak normalnih aktivnosti što je prije moguće.
To možda neće biti moguće odmah, ako je bol izrazita, međutim, pokušajte se kretati i vratiti normalnim aktivnostima što prije možete. Naravno, ne činite ništa što uzrokuju jaku bol. Morati ćete se naučiti i prihvati blagu neugodu dok se trudite tijekom oporavka. Postavljanje novog cilja svaki dan može biti dobra ideja. Na primjer, hodanje oko kuće jedan dan, prošetati do dućana sljedeći, itd.
Također,preporučljivo je spavati u najprirodnijem, udobnom položaju na najugodnijoj površini. Nekada se savjetovalo spavanje na tvrdoj površini, no ne postoji čvrsti dokazi da to zbilja pomaže, zato danas ne postoje preporuke glede vrste podloge/madraca. Nekima pomaže mali, tvrdi jastuk između koljena dok spavaju na boku za ublažavanje simptoma noću.

Liječenje lijekovima
Ako uzimate lijekove protiv boli, najbolje je da ih uzimate redovito, nego samo po potrebi! Kada se lijekovi uzimaju redovito, bol će biti umirena duže vremena, i za to vrijeme možete izvoditi vježbe i ostati aktivni.

- paracetamol je često dovoljan ako ga se redovito u punoj dozi. Za odraslu osobu, to je 1000 mg (obično dvije 500 mg tablete), četiri puta dnevno.

- protuupalni lijekovi- nesteroidni antireumatici. Neka istraživanja govore da djeluju bolje nego paracetamoli. Oni uključuju ibuprofen koje možete kupiti u ljekarnama. Za ostale vrste poput diklofenaka ili naproxena potrebna je liječnička preporuka i izdaju se isključivo na recept. Neki bolesnici ne mogu uzimati protuupalne lijekove, na primjer, bolesnici s astmom, visokim krvnim tlakom, zatajenjem bubrega, ili zatajenjem srca, na pojedinim skupinama lijekova.

- Jači lijek protiv bolova, kao što su kodein, tramadol je opcija ako protuupalni lijekovi nisu imali dostatan učinak. Kodein se često uzima kao dodatak paracetamolu. Zatvor je česta nuspojava.

- Mišićni relaksant kao diazepam se povremeno prepisuje, isključivo kratkotrajno, 3-5 dana, ako je mišići leđa napeti i to uzrokuje dodatnu bolnost.

Ostali tretmani

- toplina kao topla kupka može pomoći za ublažavanje boli.

- TENS - može skratiti vrijeme bola i brže vračanje na posao

Operacija

Operacija je opcija u nekim slučajevima. I općenito dolazi u obzir ako bol ne popusti u roku od 6 tjedana, nepodnošljivog je karaktera ili se često ponavlja. Radi se o manjini slučajeva.
Cilj operacije je odstraniti prolabirani/istureni dio diskusa koji pritišće na živac, ali kratkotrajan i dugotrajan uspjeh operacije varira i kao i svaka operacija donosi sa sobom i rizike. O tome se valja svakako savjetovati sa operaterom prije planiranja operacije.

Mogu li se budući napadi boli u leđima spriječiti?
Dokazi pokazuju da je najbolji način da se spriječi napadaje jednostavno ostati aktivan i redovito vježbati. To znači izvoditi vježbe poput hodanje, trčanje, plivanje, itd. Potrebno je isto tako ne zaboraviti da neki položaji mogu izazvati bolove u leđima i zato ih treba izbjegavati kao na primjer dizanje predmeta u nezgodnom/neprirodnom položaju.