Pazite što jedete za vrijeme blagdana

Božić nam je stigao, a isto tako i novogodišnji blagdan su pred vratimai, dani uvijek povezani s kućom prepunom fine hrane i kolača, višestrukim punjenjem tanjura, većim količinama alkohola, zabavama na poslu i po kućama, piše fitness.com.hr .

Takvo blagdansko veselje i višestoljetna tradicija prejedanja za vrijeme blagdana rezultiraju natrpavanjem hranom, što opterećuje tijelo suvišnom energijom (kalorijama) pod izlikom da ćemo na dijetu nakon blagdana.

Znate i sami kako je teško odoljeti delicijama i kako se blagdanska proslava uglavnom pretvori u dugotrajno sjedenje i konzumiranje velike količine hrane s previše masti i mesa (tradicionalnog simbola blagostanja) i neumjerenih količina alkoholnih pića.

A takvo prejedanje ili prebrzo jedenje stvara napetost u probavnom sustavu, zbog čega se remeti probava hrane i raste tlak u želucu. Taj tlak otvara donji mišić jednjaka, što pogoduje vraćanju želučane kiseline u jednjak i nastanak simptoma žgaravice.

A kako je za blagdane prejedanje uobičajeno tijekom poslijepodneva ili večeri, ono može poremetiti san, uzrokovati žgaravicu, debljanje i poremećaj crijevne pokretljivosti (konstipaciju/opstipaciju).

Masna hrana i mnoštvo kolača i slatkiša opterećuju probavni sustav, što može dovesti do žučnih bolova i opstipacije. Takva se hrana teže probavlja te može uzrokovati trbušne bolove.

U takvim slučajevima obično treba posegnuti za lijekovima kao što su antacidi ili antagonisti histaminskih receptora, koji se mogu kupiti u ljekarni i bez recepta.

Nemojte se "zalijepiti" za blagdanski stol. To obično završava isprobavanjem svega onoga što je ponuđeno i impulsivnim prejedanjem koje naknadno rezultira osjećajem krivnje. Za takve epizode nekontroliranog jedenja (koje nisu uvijek nužno povezane samo s blagdanima), u anglosaksonskoj literaturi postoji termin binge-eating disorder ili poremećaj prejedanja (slikovitije rečeno prežderavanje).

A kako jedenje rezultira zbrojem potrebe organizma za hranom i same navike uzimanja hrane, vrlo se često događa da nakon nekoliko dana neumjerenog jedenja i idućih dana nastavljamo tako jesti i dodatno opterećivati tijelo suvišnim kalorijama.

Nakon faze prejedanja slijedi faza u kojoj osjećamo tromost, težinu i nadutost, često udružene s osjećajem bezvoljnosti, samosažaljenja ili čak depresije. Čest je i osjećaj krivnje, a sve je popraćeno mukotrpnom opstipacijom (zatvorom).

Strategija za punim stolom

Kako biste izbjegli ili barem ublažili moguće probleme, poduzmite sljedeće

Razmišljajte o blagdanskim obrocima kao još jednom u nizu svakodnevnih obroka.

Zašto biste se morali prejesti?

Ako mislite da trebate više jesti, vjerojatno ćete tako i napraviti, a vaše tijelo to uistinu ne treba. Nemojte se prejedati samo zato što je takav običaj. Brojni su se običaji promijenili pa je vrijeme da se promijeni i taj.

Blagdani bi trebali biti sretni dani, vrijeme uživanja, stoga ne dopustite hrani da vam to omete.

Dodajte na vašu blagdansku trpezu svježe voće, povrće i jela od integralnih žitarica.
Ograničite unos pržene i masne hrane!
Prilikom pripravljanja mesnih obroka, s mesa odstranite svu vidljivu masnoću, a pri pečenju podlijevajte meso tekućinom bez masnoće. Sok od pečenja mesa ne upotrebljavajte za varivo ili pripremu bilo kojeg drugog jela, jer je vrlo štetno.
Nemojte izostaviti doručak ujutro uoči blagdana (kako bi ostalo više mjesta za poslije), jer se konzumiranjem doručka stimulira pokretljivost crijeva i na taj način potiče prirodni impuls pražnjenja crijeva sat vremena nakon jela.
Umjereno s alkoholom! Vaše je dobro raspoloženje uvjetovano samo vašim duhom. Između dvije čaše alkoholnog pića popijte čašu obične ili mineralne vode.
Izbjegavajte pića s kofeinom, kao što su kava i kola. Kofein nadražuje želudac, podražuje živčani sustav i dovodi do nesanice i nervoze. Gazirana pića također pogoduju nastanku žgaravice.

Izbjegavajte prejedanje, kasno navečer i odlazak na spavanje punog želuca.
Ako inače imate probavnih problema, izbjegavajte hranu za koju znate da vam im uzrokuje.
Ne preskačite obroke u pripremi za blagdansku gozbu. Pretjerana glad često vodi prema prejedanju. Prije gozbe preporučljivo je jesti manji nemasni obrok.
Uzmite manji tanjur pa ako i uzmete drugu porciju ukupna količina pojedene hrane bit će manja nego s velikog tanjura.

Koncentrirajte se na obitelj i prijatelje, ne na hranu - ne morate jesti i razgovarati u isto vrijeme.
Pametno birajte hranu - izaberite nemasnu hranu, voće i povrće. Izbjegavajte maslac, priloge za salatu i umake.
Izbjegavajte alkohol, pun je kalorija i smanjuje vašu kontrolu nad uzimanjem hrane.
Nakon velikog prazničnog obroka prošetajte.
Odgodite desert: ako malo pričekate, vaša žudnja za slatkišima će vjerojatno popustiti.
Držite se podalje od hrane - ako ste joj blizu, veća je vjerojatnost da ćete svako malo nešto staviti u usta.
Brzo se vratite u rutinu nakon blagdana! Dan nakon (pretjeranog) uživanja u blagdanskoj hrani potrebno je vratiti se uobičajenoj prehrani ili jesti lakšu hranu - voće, povrće i mnogo vode ili nezaslađenog čaja. Unos ugljikohidrata treba smanjiti, što znači manje krumpira, riže, kruha i tjestenine. Aerobne vježbe, hodanje i trčanje preporučljivi su.

Ne osjećajte krivnju - blagdani su ipak tako rijetki pa je potrebno i uživati. Ukoliko i pretjerate s hranom, nemojte se opterećivati grižnjom savjesti, već obećajte sebi da ćete sljedeći dan nastaviti s lakšom hranom ili da do kraja blagdana nećete toliko pretjerivati.
Slušajte svoje tijelo! Čim osjetite napetost u želucu, trebate prestati s jedenjem. Ukoliko ne želite preskočiti desert, jedite manje prije njega. Ne želite biti gladni, ali ne želite ni da vam prenapuhani želudac pokvari raspoloženje.

Dijabetičari pred velikim iskušenjima

Za dijabetičare su blagdani veliko iskušenje. Pravo je umijeće isprobati nešto od hrane koja se inače ne jede, a da to ne naškodi zdravlju. Problem je, također, što mnogi žele ugoditi rodbini i prijateljima koji su pripremali hranu za proslave.

Stoga dijabetičari u vrijeme blagdanskog obilja trebaju češće mjeriti razinu glukoze u krvi te se posavjetovati s liječnikom o uzimanju veće doze lijekova i/ili inzulina. S hranom treba biti oprezan i uzimati male porcije raznovrsne hrane. Ukoliko se odlučite uzeti neku zabranjenu namirnicu, potrebno je to uračunati u dnevno dozvoljene kalorijske vrijednosti te nešto oduzeti na drugoj strani. Ovo je pravo vrijeme za započinjanje s tjelesnom aktivnošću ili za pojačanje njezina intenziteta.

Prilikom odlaska u goste domaćinima, ako ne znaju, unaprijed naglasite ili ih podsjetiti da ste dijabetičar. Ne zato da biste utjecali na vrstu hrane koja se služi, već da biste objasnili zašto uzimate manje porcije. Domaćini su često uvrijeđeni ako se ne jede ili se ne jede previše pa je objašnjenje unaprijed dobar način za izbjegavanje nesporazuma i navaljivanja.