Oprez pri izboru hrane: Koje alergije mališani prerastu

Prema novim istraživanjima, djetetu treba davati sve vrste hrane, ali obroke treba prilagoditi u skladu s tim ima li dijete zubiće ili ne. Dohrana se čak i kod atopičara i alergičara uvodi normalno, po instinktu, izuzev alergena za koji je dokazano da je dijete na njega alergično.

Nema potrebe izbjegavati sve prehrambene alergene do kasne dojenačke dobi ili poslije prve godine života jer su najnovije studije pokazale da odgađanje i kasno uvođenje alergena u prehranu djeteta zapravo povećava mogućnost nastanka alergija, a ne umanjuje ih, kako se prije mislilo.

Važno je istaknuti i da majka u trudnoći može jesti sve vrste hrane te se normalno ponašati kao i prije trudnoće. Naime, konzumiranje alergena u trudnoći ne povećava rizik alergije kod djeteta.

Hoće li dijete biti alergično na nešto ne možemo znati, no to nije razlog da se određena hrana tijekom trudnoće izbjegava jer je raznovrsna i uravnotežena prehrana vrlo važna za normalan razvoj djeteta.

Naravno, poznato je da je sklonost alergijama nasljedna i genetski uvjetovana. Zato to valja imati na umu pri uvođenju dohrane te pri uvođenju novih namirnica pratiti tjelesne reakcije djeteta.

Najčešća alergija na hranu, posebno kod djece, jeste ona na kravlje mlijeko. Na protein kravljeg mlijeka alergično je 1-3 posto djece. Razlog zbog kojeg je ovo jedna od najčešćih alergija vjerovatno je to što su bjelančevine iz mlijeka prve strane bjelančevine s kojima se susreće organizam djeteta, dok mu imunološki sistem još nije dovoljno zreo.

Srećom, preosjetljivost na mlijeko najčešće nije trajni poremećaj te se pretpostavlja da djeca starija od tri godine više nemaju problema s ovom namirnicom. Mlijeko spada u tzv. velikih 8. To su najjači alergeni prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO).

Tu spadaju kravlje mlijeko, jaja, soja, pšenica (gluten), kikiriki, orašasto voće, riba i morski plodovi. Razlog zbog kojeg organizam ima problema s ovim namirnicama jeste velika količina proteina koje sadrže. Alergije na mlijeko, jaja, soju i pšenicu najčešće se prerastu, dok one na kikiriki, orašasto voće, ribu i školjke najčešće ostaju zauvijek.

Oprez

Bilo koja hrana može izazvati alergijske reakcije jer one ovise o poteškoćama obrambenog sistema organizma, a ne o sastavu hrane. To su govedina, riječna riba, riža, neko povrće (špinat, blitva, kupus, mrkva, peršun) i voće (marelice, breskve, lubenice, grožđe, šljive, kruške, jabuke), kakao i kava.

Jaja

Alergija na jaja češća je kod djece nego kod odraslih, a za alergiju su zaslužne bjelančevine pa je alergija na bjelance češća, iako se može pojaviti i ona na žumance.

Djeca s atopijskim dermatitisom imaju veći rizik od pojave ove alergije. Alergen je prisutan u jajima, ali i u svim namirnicama pripremljenima od jaja ili s njima.

Proteini pšenice

Alergija na pšenicu češća je kod određenih grupa ljudi. Alergija na pšenicu odgovorna je za astmu kod oko 30 posto ljudi koji rade u pekarskoj industriji. Proteini pšenice i raži smatraju se najvažnijim alergenima kod ove vrste alergije.

Alarmantni simptomi

Alergijsku reakciju na hranu lako ćete prepoznati jer se javlja ubrzo nakon obroka. Najgore su tzv. brze alergijske reakcije, u najgorem slučaju anafilaksija, ali i oticanje jezika, usta i grla te nemogućnost disanja.

Ovakva stanja su po život opasna i vrlo je važno odmah tražiti pomoć. One sporije, kasniji tipovi reakcije na hranu, manifestiraju se proljevom, bolovima u stomaku, povraćanjem sluzi i krvlju u stolici, osipom, oticanjem, crvenilom kože, svrbežom i mjehurićima.

Svaka od ovih reakcija zahtijeva medicinsku pomoć, nikako kućno liječenje.