Oprez: Opasna biljka pojavila se i u BiH, ako je pipnete posljedice su užasne

U Sloveniji je zabilježena u Ljubljani i okolici te Mariboru, gdje je vjerojatno "izbjegla" iz botaničkog vrta. U Bosni i Hercegovini zabilježena je u okolici Sarajeva, dok je u Hrvatskoj ova vrsta zabilježena na jednom nalazištu u Međimurju, na obali rijeke Mure.

Ako nekim slučajem koža dođe u dodir sa ovim toksinom, treba je što prije zaštititi od sunčevog svjetla (nekoliko dana), isprati hladnom vodom i sapunom te se obavezno javiti liječniku.

Napominjemo da nema mjesta panici ako znate kako biljka izgleda i ako je izbjegavate.

Gigantski svinjski korov (Heracleum mantegazzianum, također poznat pod imenom gigantski kravlji peršin, en: Giant Hogweed) biljka je iz porodice Apiaceae, porijeklom iz Kavkaza i središnje Azije. Ona može biti i do 2-5 metara (rijetko do 7 m) visoka. Osim veličine, liči običnom svinjskom korovu (Heracleum sphondylium), Heracleum sosnowskyi ili vrtnoj Anđeliki (Angelica archangelica).

Fototoksična je i smatra se štetnim korovom u mnogim državama.

Ima lijepe bijele cvjetove, ali ako dospije u oko uslijedit će sljepilo koje se uglavnom ne može liječiti.

Ako je dotaknete, u početku je koža crvena i počinje svrbež. Tada se stvaraju mjehurići u obliku opekotine u roku od 48 sati. Oni formiraju crne ili ljubičaste ožiljke koji mogu trajati nekoliko godina. Kako bi došlo do oporavka moguć je i boravak u bolnici. U Njemačkoj, gdje je biljka postala prava smetnja, zabilježeno je oko 16.000 žrtava u jednoj godini.

Dovoljno je samo dotaknuti list kako bi se na tom mjestu pojavile rane slične opeklinama čije se posljedice trpe mjesecima, a na koži trajno ostaje tamnocrvena fleka. Najgora je spoznaja da je biljku teško istrijebiti i zato ju je najbolje izbjegavati.

Odlikuje se dodatno debelom tamno crvenkasto-ljubičastom stabljikom i pjegavim stabljikama lista koje su šuplje i proizvode čvrste čekinje. Stabljika varira 3 do 8 cm u obimu, povremeno i do 10 cm. Svaka ljubičasta mrlja na stabljici okružena je dlačicama, a tu su i velike krupne bijele dlake na bazi lista stabljike.

Mnoge strane biljke su uvezene u Englesku u 19. stoljeću, uglavnom za za potrebe ukrašavanja.

Neke su postale dominantno agresivne i stvaraju ozbiljne probleme u nekim područjima. Sada je široko rasprostranjena po cijelom britanskom otoku, naročito duž riječnih obala. Također se proširila u sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj Americi i središnjoj i istočnoj Kanadi. Jednako je opasna invazivna vrsta u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji, koja ugrožava lokalne vrste biljaka.

Uvedena je u Francuskoj u 19. stoljeću od strane botaničara, a cijenjena je od strane pčelara.

Zaštita

Zaštitnu odjeću, uključujući i zaštitu za oči, treba nositi prilikom rukovanja ili iskopavanja biljke.

Ako je koža izložena, ugroženo područje treba temeljno oprati sapunom i vodom, a izloženu kožu zaštititi od sunca na nekoliko dana.

Gigantski svinjski korov se može suzbiti:

iskopavanjem
odsijecanjem cvjetova (biljka može ostaviti nekoliko tisuća sjemenki)
košenjem
preuređenjem zemljišta
ispašom
špricanjem
tečnim azotom
Američki USDA Forest Service navodi da svinje i goveda mogu jesti gigantski svinjski korov bez vidnih smetnji.

Novi.ba