Najmoćniji lijek iz prirode: Kopriva
Široka primjena
Također kopriva se najviše koristila kroz povijest za vrijeme oskudica tj. siromaštva i pripremala se kao špinat ili kao juha. Na primjer Rimljani su je koristili kao hranu i lijek, a smatra se da su i Rimljani imali veliku ulogu u širenju poznanstva ljekovitosti koprive. O njoj su pisali i mnogi poznati pisci kao što su Hipokrat, Horacije i Plinije. U Engleskoj se održava natjecanje u jedenju kopriva Stinging Nettle Eating Championship. Švedski znanstvenik Abbe Kuenzle tvrdi, da bi kopriva odavno nestala s lica zemlje, ako ne bi imala žalce.Pa, što čini tu skromnu, posvuda rasprostranjenu biljku, toliko korisnom? Prvo, to je njena široka primjena. Mnogi koprivu koriste za njegovanje biljaka što uključuje njegovanje vrta, voćnjaka, povrtnjaka i, da ne bi bilo zabune, vrlo djelotvornim pripravkom od koprive njeguje se i liječi nadzemni dio biljke, zatim tlo i podzemni dio. Zatim, tu je njena hranjivost. U vrijeme nestašica hrane, ljudi su uvijek posezali za biljkama, a kopriva je iznimno ukusna. Izvrsna je u varivima, juhama, salatama i raznim kombinacijama jela koja uključuju kuhano bilje. Ali, i da sve spomenuto zanemarimo, da se pravimo da ne postoji i da bez toga možemo, koprivi ćemo se morati pokloniti jer je izniman lijek.
Velike količine vitamina (osobito vitamina A, C, B2), mineralnih soli, biljnih hormona i enzima sekretina čini koprivu sjajnom za kure čišćenja organizma. Njome se, zbog obilja željeza, otklanja stanje potištenosti i osjećaj umora, ali i pridonosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca što olakšava opskrbu tijela kisikom i otklanja pojavu slabokrvnosti. Kopriva se koristi za čišćenje organizma, jačanje imuniteta, pomaže u liječenju gotovo svih bolesti ili tegoba koje imaju veze s riječju - krvnost, i na kraju pomaže cijelom tijelu... i još puno toga!
Upravo je sada pravo vrijeme da naberete dovoljno mladih izdanaka koprive za svoju malu prirodnu kućnu ljekarnu. Kopriva cvate od lipnja pa sve do rujna, a bere se za vrijeme cvatnje, ili tik prije. Znalci kažu da je zrela kopriva ljekovitija od mlade, jer list svoju punu ljekovitost dostiže upravo u vrijeme pred samu cvatnju ili početkom cvjetanja. Tijekom ljeta beru se samo listovi, čitava biljka u rano proljeće, a čitava biljka sa sjemenom u kasnu jesen.
Mnogi koprivu doslovno smatraju korovom jer je to biljka koja raste gotovo pa posvuda, (po livadama, uz ograde, uz šumu, najviše na bogatim tlima) savjet je da ne berete izdanke koji rastu tik uz prometnicu, jer poput mnogih biljaka tako i kopriva upija mnoge štetne tvari. Ako ju pak berete uz prašnjav šumski put, tada ju svakako dobro namočite i isperite od suvišne prašine.
Kopriva liječi
Bez obzira na sva njezina ljekovita svojstva kopriva se ne konzumira svježa jer kod osjetljivih osoba može naštetiti bubrezima. Mnogi ju najčešće pripremaju na načine kao što to čine sa špinatom ili blitvom, no blagotvorno djeluje i u juhama ili kao čaj. Naravno koprivu možemo i sušiti, a prema nekim istraživanjima kopriva sušenjem ne gubi svoja ljekovita svojstva.
Sada slijede sve one zdrave stvari zbog kojih koprivu nikako ne biste smjeli izbjeći.
Kopriva liječi: jača otpornost organizma, slabokrvnost, kamence mokraćnog mjehura, giht, išijas, reumu, zaustavlja nutarnja i vanjska krvarenja, kopriva pročišćuje krv pa je korisna kod kožnih bolesti, bubuljica i akni hemeroida, otvorenih rana na koži, pomaže kod bolesti pluća, želuca, žuči, jetre, astme, žutice, dokazano snižava sadržaj šećera u krvi, regulira niski krvni tlak, olakšava iskašljavanje, sprečava ispadanje kose, zaustavlja krvarenje, čistio krv, pomaže pri glavoboljama, pospješuje probavu, (zbog velikog udjela kalija u svome sastavu djeluje diuretski) zastoj mokraće, virusna i bakterijska oboljenja, anemiju, teške bolesti krvi, suženje krvnih sudova, fistule, gljivična oboljenja noktiju, ekceme, umor, kancerozne izrasline u želucu, preporučuje se kod infekcija u ustima, afti ili upala desni...