Na što sve paziti kada su u pitanju kreme za sunčanje

Od alergija i raka kože obolijeva sve više ljudi posljednjih godina, a u Americi ih obolijeva više od tri milijuna. Kreme za sunčanje najčešća su i uz izbjegavanje izlaganja suncu, jedini mogući spas od neželjenih posljedica štetnih sunčevih UV zraka.

Neke od posljednjih objavljenih istraživanja zabrinuli su naučnike, posebno vijesti kako sastojci tih krema za sunčanje ulaze direktnog u naš krvni sistem.

Jedini dosada dokazani rizik leži u pretjeranom izlaganju suncu. Mnogi će pomisliti kako su takvoj opasnosti izloženi samo oni svjetlije puti, no preporuke o izlaganju suncu vrijede za bilo koga, bez obzira na put, prenosi Express.hr.

I dalje bi trebali koristiti kreme za sunčanje, no ako želite biti posebno oprezni možete upotrebljavati one koji sadržavaju cinkov oksid i titanov dioksid. Američka Agencija za hranu i lijekove kreme za sunčanje počela je regulirati tijekom 70-ih kada su bili lijekovi koji se izdaju bez recepta, i upravo zato nisu morali proći kroz testiranja poput ostalih i drugih lijekova, piše The New York Times.

U Europi je stanje još puno labavije. Kreme za sunčanje regulirane su kao kozmetika, i zato ih je više odobreno u Europi nego u SAD.

Važno je postaviti pitanje koliko njihovih sastojaka tijelo apsorbira i koji su mogući učinci tih kemikalija?

Prije nekoliko tjedana objavljena je studija u JAMA koja je testirala 24 zdrava pojedinca i kreme koje koriste. Dva su bila sprejevi, treći losion, a četvrti krema. Sudionici su kreme za sunčanje mazali na 75 posto svog tijela, četiri puta dnevno, četiri dana. A tijekom sedam dana stručnjaci su uzeli 300 uzoraka krvi. FDA smatra da bilo koji aktivni sastojak koji se u tijelo apsorbira više od 0,5 nanograma po mililitru mora proći toksikološku procjenu kako bi se vidjelo da li uzrokuje "rak, urođenu deformaciju i ostale zdravstvene probleme".

Studija je istražila četiri uobičajene sastojka: avobenzon, oksibenzon, ecamsule i oktokrilen. Svi su oni već prvog dana korištenja premašili dozvoljenu koncentraciju. Nivo je bio veći od limitiranih nakon cijeli tjedan korištenja, u svih proizvoda, osim kreme. Povećavali su se od prvog do četvrtog dana, što je značilo da se kontinuiranom upotrebom akumuliraju u organizmu.

No to nije dokaz da su oni štetni, i postoji mogućnost da su te apsorbirane količine potpuno sigurne. Možemo reći da, zbog njihove široke primjene i manjka podataka koji pokazuju povećanje problema koji su povezani s njima, su najvjerojatnije sigurne. Oni su glavni sastojak u pokušaju prevencije oštećenje kože koje može dovesti do raka kože.

Zato bi se i utjecaj apsorpcije trebao pregledati. FDA bi trebala do kraja godine pripremiti finalnu preporuku. Za sada vrijedi ona po koji kreme za sunčanje sa para-aminobenzojevom kiselinom (povezanih sa alergijom) i trolamin salicilatom (povezanih sa krvarenjem) ne bi trebale dobiti naziv "općenito se smatraju sigurnim i učinkovitim".

Posljednjih godina neka turistička odredišta poput Havaja, Palau, i Floride zabranili su upotrebu krema za sunčanje sa nizom organskih sastojaka zbog utjecaja kojeg ostavljaju na koraljne grebene. Ti sastojci uključuju oksibenzon, oktinoksat i parabene. Ti se sastojci mogu akumulirati u živim organizmima tokom vremena, i u turistima i morskim stvorenjima. Značajne doze skupljaju se dok desetine tisuća ljudi plivaju oceanom ili nekim morima sa kremom za sunčanje. One se povećaju i u trenutku kada ih ispod tuša peremo sa sebe pa tako putem vode opet dolaze do oceana.

Što se tiče brige o osobnom zdravlju, važno je zapravo izbjegavati izlaganje suncu, i zaštiti se uz pomoć odjeće. Mnogi tako kada dođu ljetni mjeseci na sunce ne izlaze bez laganih tunika dugih rukava, ili zaštitne UV majice za plivanje. Šešir je obvezan.

Možda će takvi ljudi izgledati čudno, i bit će im vruće, no oni će zapravo koristiti puno manje krema za sunčanje. Ne samo da će im to olakšati život, jer se neće morati brinuti koliko im sastojci tih krema štete, već će i pomoći u očuvanju i zaštiti okoliša.