Na prisilnom liječenju od alkohola čak i 14-godišnjaci, tukli su roditelje
Dr. Marija Kribl, ravnateljica Centra za prevenciju i liječenje bolesti ovisnosti, kaže da se na liječenje od alkoholizma javljaju samo oni koji moraju.
- Dođu samo oni mladi koji su dobili sudsku mjeru obveznog liječenja, i to najčešće zbog obiteljskog nasilja. Imamo nekoliko klijenata koji su dobili takvu mjeru jer su se alkoholizirali i napadali obitelj. Najčešće se tu radi o osobama u dobi od 14, 15 i 16 godina, a žrtve su uglavnom roditelji ili baka i djed.
Djeca su u pubertetu i adolescenciji, oni traže svoje mjesto i nekritični su prema sebi, a to djeluje tako da izazivaju nasilje. Napiju se i postanu agresivni, a riječ je o djevojkama i dečkima koji imaju visinu i težinu odraslog čovjeka, kaže dr. Kribl. Kako dalje liječnica dodaje, mladi sve više piju i miješaju alkoholna pića.
- Miješaju sve s pivom i vinom i ispijaju pića dok se ne opiju do nesvijesti. Još je gore što su sada počeli takvi alkoholizirani pušiti osvježivače prostora. Kakav to efekt ima to samo nebo zna. S druge strane alkohol i inače dovodi do pomućenosti svijesti te do ugrožavanja vitalnih životnih funkcija - dodaje dr. Marija Kribl. Kako kaže, mladi koji se opijaju nakon svega imaju i psihičkih problema. A nakon otrježnjenja teško je reći hoće li se stvari vratiti na staro ili će ipak ostaviti neko oštećenje.
- Velika je vjerojatnost da će opijanje dovesti do nekakvog oštećenja na mozgu jer sva nova neuroznanstvena istraživanja pokazuju da čak i obični potres mozga ostavlja ošećenja bez obzira mna to što nismo imali vrtoglavicu, mučninu ili povraćanje. Može se očekivati i da će sam alkohol, ali i u kombinaiciji s osvježivačima i drugim drogama, dovesti do oštećenja u centralnom mozgu - dodala je osječka liječnica.
Liječenje samo prisilno
Jelica Klobučar, ravnateljica osječkog Centra za socijalnu skrb, potvrđuje da se mladi liječe tek ako su prisiljeni.
- Kada policija zatekne alkoholiziranog maloljetnika, odmah nam pošalju prijavu. Kolege koje rade na zaštiti djece i obitelji obvezno obave razgovor s djecom i roditeljima da se vidi je li to bio izoliran slučaj ili se radi o učestalom ponašanju. Djeca se upućuju u savjetovališta kao odgojnu mjeru koju dobivaju od suda ako počine neko prekršajno ili kazneno djelo, drugačije ne - kazala je Jelica Klobučar. Kako ravnateljica dodaje, problem je kod sprječavanja alkoholizma kod mladih i u roditeljima i u djeci.
- Mladi misle da se bez alkohola ne mogu zabaviti, i to je mišljenje teško iskorijeniti. S druge strane, roditelji često 'štite' djecu, kažu da se opijanje ne događa često. To je posljedica toga što se u društvu odobrava konzumiranje alkohola, što nikako nije dobro - dodaje ravnateljica Centra za socijalnu skrb koji učestalo s raznim osječkim udrugama i policijom radi na prevenciji ovisnosti, kako od alkohola, tako i svih drugih vrsta ovisnosti.
Iz policije kažu da mladi najčešće konzumiraju alkohol u parkovima, na sportskim i dječjim igralištima, kao i drugim sličnim mjestima gdje su na neki način skriveni od pogleda javnosti. No, nije tako uvijek.
- Mladi često piju u kući, u društvu i pod nadzorom roditelja ili starijih rođaka, a u većini slučajeva takve navike pijenja sve su učestalije i u skupini vršnjaka vikendom i izvan kuće. Stoga tradicionalno pijenje alkohola pod izgovorom "prigode" i stvaranje navika takve vrste kod mladih u prvome redu trebali bi, mogu i moraju prevenirati roditelji i druge bliske odrasle osobe. Alkohol mladi donose od kuće, kupuju im ga odrasle osobe ili oni sami bez provjere njihove dobi, doznajemo od Darija Premeca, glasnogovornika PU osječko-baranjske.
Balkanske navike
Psihologinja Mirjana Mozer, predsjednica Društva psihologa Osijek, kaže da su došla vremena kada je postalo važnije kupiti nešto markirano djetetu nego provesti kvalitetno vrijeme s njim.
- Tako promaknu signali i situacije koje bi kao roditelji trebali ocijeniti zabrinjavajućima. Uvijek je lakše ovisnost obuzdati na početku, jer kada uhvati maha, to je teško. Takvi 'zapušteni' mladi imaju jaku potrebu potvrđivati se u društvu, jer nisu razvili dovoljno dobar fond samopoštovanja. Alkohol im daje hrabrost i misle da su 'face' u društvu - kaže psihologinja. Kako dalje ističe, problem je u cjelokupnom društvu.
- Na Balkanu sve slavimo uz alkohol, od rođenja nadalje. Kupiš ormar i sve prijatelje pozoveš na slavlje. Koliko god to pokazuje međuljudsku povezanost, s druge strane je način na koji djeca dobivaju krivu poruku. To nije namjerno, ali djeca takvo ponašanje vide kao normalno - kazala je psihologinja Mirjana Mozer.