Može li se spriječiti nastanak kratkovidnosti?

Kratkovidnost u svijetu poprima razmjere epidemije. U zapadnim zemljama zahvaća više od trećine stanovnika, dok je u nekim razvijenim azijskim zemljama kratkovidno oko 80% mladih osoba. Za sada nema dokazano učinkovitog načina zaustavljanja rasta kratkovidnosti. No, čini se da za buduće generacije nade ipak ima.

Miopija ili kratkovidnost najčešće nastaje uslijed prekomjernog rasta oka. Rjeđe može nastati kao posljedica promjene u zakrivljenosti rožnice oka kod bolesti poput keratokonusa o čemu će više riječi biti kasnije. U oba slučaja očna leća više ne može fokusirati zrake svijetla na mrežnicu, pa udaljeni predmeti postaju mutni.

Iako se još uvijek ne zna glavni uzrok rasta kratkovidnog oka i dioptrije, novija istraživanja pokazala su da je rast većim dijelom povezan s okolinom i načinom života. Tako je, primjerice, miopiju razvilo tri posto djece koja su prosječno provodila oko 14 sati tjedno na otvorenom, nasuprot čak 30 posto djece koja su prosječno provodila samo tri sata na otvorenom.

Pritom nije bilo važno jesu li se prilikom boravka na otvorenom bavila sportom ili ne. Nasuprot uvriježenom mišljenju da vrijeme provedeno "za knjigom" može uzrokovati kratkovidnost, djeca koja su provodila više sati na otvorenom, provodila su i više sati čitajući.

Današnji načini ispravljanja kratkovidnosti, standardne naočale, kontaktne leće i lasersko skidanje dioptrije, nisu pokazali značajniji utjecaj na smanjenje rasta oka. Ohrabruju istraživanja bifokalnih naočalnih i kontaktnih leća kojima se pokušava izoštriti ne samo slika u središtu nego i na periferiji.

Zamućenje slike na periferiji mrežnice glavni je "osumnjičenik" na dugom popisu mogućih uzroka kratkovidnosti. To je vjerojatno i razlog dobrih rezultata u prvim istraživanjima primjene tzv. noćnih leća kod djece. Nažalost, rezultati još uvijek nisu dovoljno uvjerljivi da bi opravdali povećani rizik od opasnih infekcija oka kod ovakvog načina nošenja kontaktnih leća. Lijekovi koji šire zjenice, poput atropina i pirenzepina, imaju određeni učinak no uzrokuju niz neugodnih nuspojava. Vježbe očiju na sreću nemaju nuspojava, no imaju nedovoljan i kratkotrajan učinak.

Iako se ovi podaci mogu činiti poražavajućim, postoji i pozitivan zaključak koji će zasigurno razveseliti djecu: dok ne dobijemo dokazano učinkovite i sigurne načine zaustavljanja kratkovidnosti, provodite što više vremena na otvorenom.

Kolumnist: Adrian Lukenda, dr.med., spec. oftalmolog ordinacija.hr