Mostar: U protekloj godini dvije maloljetničke trudnoće

... u odnosu na ranije godine kada je bio prisutan u velikoj mjeri, potvrdila je za Dnevni list Vajdana Tomić, predstojnica Klinike za ginekologiju i porodništvo SKB Mostar. Od početka 2016. godine nije zabilježen niti jedan porođaj maloljetnice, dok su u protekloj godini zabilježene samo dvije maloljetničke trudnoće.

"Obje maloljetnice koje su se porodile u 2015. godini su bile u dobi od 17 godina. Do 2013. godine u kojoj smo zabilježili 6 maloljetničkih trudnoća, tijekom barem 5-godišnjeg prethodnog razdoblja redovito smo imali 8 do 9 takvih trudnoća, odnosno porođaja godišnje. U ovoj 2016.godini do sada nismo imali niti jedan porođaj maloljetnice", kazala je Tomić.

Velik rizik

Naime, za sve ginekologe maloljetnička trudnoća predstavlja velik problem upravo zbog njezinog rizika. "Maloljetnička trudnoća je rizična zbog povećane učestalosti određenih komplikacija kao što su niska porođajna težina novorođenčeta, prijevremeni porođaj, anemija, preeklampsija (povišeni tlak kao komplikacija trudnoće pojavljuje se s različitim drugim poremećajima u organizmu trudnice). Spomenute komplikacije se povezuju sa samom dobi kao biološkim čimbenikom", istaknula je Tomić, dodajući kako je veliki problem maloljetnih trudnica i materijalni status. "Maloljetne trudnice većinom su neudane djevojke. Tu je gotovo redovito prisutan i socioekonomski čimbenik koji dodatno povećava rizik komplikacija trudnoće i porođaja. Naime, to su često nekontrolirane trudnoće maloljetnica koje su iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa", dodala je Tomić.

Ona je stava kako je najvažnije da se mladi upoznaju s neželjenim posljedicama preranog i neodgovornog započinjanja seksualnog života, jer većina tinejdžera nije svjesna samog problema ranog stupanja u spolne odnosne, odnosno nisu svjesni svih neželjenih posljedica, ne samo trudnoće do koje može doći, nego i brojnih spolnih bolesti koje nastaju i koje se, nažalost, kod tinejdžerki pojavljuju jako rano.

"Tu u prvom redu mislim na rizik od spolno prenosivih bolesti i maloljetničkih trudnoća. U nedostatku fromalne edukacije (spolni odgoj u školi) i često nedostatnog ili neprimjerenog roditeljskog odgoja koji uključuje i ovu vrstu edukacije, mladima u našem okruženju preostaje edukacija putem medija i odgovarajuće stručne literature. Nadamo se da će u skoroj budućnosti u ovom gradu konačno valjano profunkcionirati savjetovališta za mlade u vidu ginekoloških ambulanti za adolescente", kazala je Tomić.

Predstojnica Klinike za ginekologiju i porodništvo SKB Mostar je istaknula da je rano stupanje u spolne odnose (u EU prvi spolni odnos u prosjeku od 16. do 18. godine) jedna od posljedica „seksualnih sloboda" koje su obilježile zadnjih nekoliko desetljeća, ali i „seksualizacije" medija (internet, mobilna telefonija), što negativno utječe na poimanje spolnosti kod mladih.

Pobačaji

SKB Mostar nema podataka o pobačajima, odnosno namjernim prekidima maloljetničkih trudnoća. Tomić je mišljenja da se zbog diskrecije ti prekidi obavljaju u privatnim poliklinikama. Kada je riječ o davanju djeteta na posvojenje, Tomić je kazala kako se ti slučajevi bilježe otprilike svake dvije godine.

"Problem maloljetničke trudnoće je novinarima zanimljiva tema i često o njoj pišu, što je dobro i pohvalno. Zadnjih 10-tak godina barem jednom do dva puta godišnje sam intervjuirana na ovu temu. Pisanje o ovom problemu je jedan vid neformalne edukacije koji je iznimno dragocjen u nedostatku formalne edukacije koja podrazumijeva spolni odgoj u školama, ali i često manjkavog roditeljskog odgoja kao drugog vida neformalne edukacije mladih. Zapravo je edukacija putem medija iznimno važna i za roditelje", zaključila je Tomić.

Dnevni list