Mostar: Otac dvoje djece: Kad sam se navukao na heroin, počele su žestoke borbe

Vidjeo sam na sebi da ne mogu više, ujutru kad se probudim imao sam bolove i bilo mi je hladno. Svaki mi je dan bio isti, budio sam se u šest ujutru i razmišljao kako ću nabaviti dozu", ispričao je Hrvatskom Medijskom Servisu 22-godišnji mladić, kojeg je majka nakon poroda dala u Egipatsko selo, a otac mu je poginuo.

Prije tri dana došao je u Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika u Mostaru i zatražio pomoć jer kako veli ljudi iz okruženja su primijetili da nešto nije u redu s njim, te su ga počeli zaobilaziti i poprijeko gledati.

Bio dobar đak, ronilac i alpinista

„Ja se moram izliječiti čvrsto sam odlučio, jer ako sad to ne uradim neću nikad", kazao je.

Socijalna radnica u Centru Milena Latinčić kaže kako je bio dobar đak u srednjoj školi i sportaš u ronilačkom i alpinističkom klubu. „Zdravo je živio, ali evo u jednom trenutku je bio na pogrešnom mjestu i s pogrešnim ljudima i to ga je dovelo do ovakvih posljedica, kaže Latinčić.

Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika u Mostaru registriran je 1999. godine i do danas je kroz ovu ustanovu prošlo 893 pacijenta. U nekoliko proteklih godina, broj novoregistriranih pacijenata se evidentno smanjio, ali socijalna radnica Milena Latinčić za Hrvatski Medijski Servis kaže da to ne znači da ih ima manje.

„Prošle godine smo imali novoregistriranih 22, a u novoj 2015. imamo tri nova pacijenta, s tim da imamo dosta i povratnika, tj. pacijenta koji su bili u zatvoru, ili su apstinirali, pa ih nije bilo par godina i ponovo su tu", kazala je Latinčićza HMS.

Loše društvo - glavni preduvijet

Glavni preduvijet za konzumacija droge je loše društvo, ali to nije jedini razlog zašto netko uzima psihoaktivnu supstancu,. Tu su još dva ili tri razloga, smatra Latinčić.

„Osim lošeg okruženja, lošeg društva u kojem se osoba kreće, tu su i loši rezultati u školi, problemi u obitelji ili psihološki razlozi, hedonizam, način života, zabava ili znatiželja", kaže sugovornica HMS-a.

Od ovisnika često puta dižemo ruke, zaobilazimo ih, kažemo: „Sam je kriv što je uzimao", a ni ne slutimo, kolika je tek njihova želja da nikada nisu ni probali drogu koja ih je dovela u ovaj centar. Povodljivost, loše društvo, znatiženja i rečenica "samo ću probati" dovela ih je do ruba.

Otac dvoje djece: Počeo s travom, sad uzima heroin

Ovisnik N. N. za Hrvatski Medijski Servis kaže kako mu se zbog droge počela obitelj raspadati, proživjeo je teške krize. Veli kako je sve počelo u ratu, kada se drogirao tri godine, a sljedećih sedam godina dok je apstinirao oženio se i dobio djecu.

„Počeo sam se drogirati prije dvije godine s heroinom. S petnaest godina počeo sam pušiti travu, u devetnaestoj godini probao sam speed, a heroin sam krenuo konzumirati s dvadeset godina. Ispočetka mi je bilo dobro i fino, ali onda su došle žestoke borbe", otkrio je N.N. za HMS.

Svima koji uzimaju narkotike savjetuje da dođu u Centar za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnika, koji se, inače, nalazi u mostarskom naselju Centar dva.

„Spletom okolnosti povukao sam ponovo „malu liniju" i navukao se opet. Sada sam tu i smatram da Centar daje sve od sebe da pomogne, ako hoćeš da ti se pomogne. Ja sam se odlučio za liječenje, jer sam se osjećao glupo, obitelj se počela raspadat zbog svađa, pitalo se gdje je novac i nije bilo mira", kazao je N.N. za HMS.

„Od kad idem ovdje sve je bolje, nisam namrgođen već nasmijano obavljam svoj posao i bez problema funkcioniram", dodaje.

Način liječenja

U centru za liječenje ovisnika pacijenti mogu dobiti supstituciju metadona i suboksona. To su medicinske supstitucije, koje riješavaju pacijente fizičke krize.

Iz Centra ističu da je za pacijente liječenje besplatno samo trebaju doći s osobnom iskaznicom. Ukoliko nemaju zdravstveno osiguranje onda im Centar da uputnicu s kojom idu u Zavod za zapošljavanje, otvore radnu knjižicu i tako ostvare zdravstveno osiguranje.

„Mi metadon dobijamo iz donacije UN-a, a subokson je na esecijalnoj listi, a to znači da je metadon dnevna terapija koju pacijent pije u Centru, a subokson dobijaju u ljekarni preko svojih obiteljskih liječnika na osnovu nalaza koje pišu naše doktorice Marina i Danijela i njihov obiteljski liječnik piše im recept. Pošto je subokson na esecijalnoj listi oni plate jednu markicu po kutiji", pojašnjava za HMS socijalna radnica Milena latinčić.

Dodaje da se ovisnici ne liječe samo metadonom i suboksonom, već i psiho-socijalnim radom.

-To podrazumijeva mijenjanje njihovih socijalnih navika, što je najvažnije. Ako nema promjene socijalnih navika, a pacijent samo prima supstituciju riješava se samo fizičke krize, ali i dalje poseže za heroinom i druži se s istim društvom , što znači kao nema liječenja.

Prevencije

Ovisnici se ne prijavljuju u Centar odmah, već kada više ne mogu zdravstveno, ekonoski i socijalno funkcionirati.

Doktor Mrstinac, psihijatar Centra je radio studiju kroz upitnik za 7. i 8. razrede osnovne škole i u srednjim školama, te na osnovu istraživanja došao do zaključka da je najveći preduvijet za posezanje za psihoaktivnom supstancom okruženje, zabava i problemi s kojima se ne znamo nositi.

Latinčić , kaže kako s prevencijom treba početi već u vrtiću pričajući djeci o zdravom životu

Ističe da u Centu nemaju ni jednog maloljetnika. Pri njihovom liječenju moraju, kaže, biti obvezno roditelji uključeni, bez njihove suglasnosti maloljetna osoba se ne smiju liječiti.

Nije se moguće izliječiti

Po podacima Svjetske zdravstvene organizacijie oko 20 posto ovisnika o drogama uspije se riješiti ovog poroka, dok ostali neko vrijeme konzumiraju drogu, pa apstiniraju i tako u krug. Zato će mnogi ovisnici cijeli život biti na takozvanom "održavanju".

„Ovo je bolest koja se ne može izliječiti, to se samo može zaliječiti. Zato što je to teška psihička recidivirajuća bolest. A to znači da će biti na našoj supstituciji, ali uz našu supstituciju neće uzimati nikakvu drugu psihoaktivnu supstancu. Tako pod nadzorom Centra, funkcionirat će normalno unutar obitelji i ukoliko je uposlen funkcionira i na radnom mjestu, te nema mogućnost zaraze ni HIV-om ni hepatitisom B i C, a manja je i mogućnost kriminalnih radnji na ulici", kaže Latinčić.

Financiranje

Centar za liječenje ovisnika financira njihov osnivač Grad Mostar i zavod za zdravstveno osiguranje Hercegovačko-neretvanske županije, a trebao bi ih financirati i Zavod zadravstvenog osiguranja Zapadno-hercegovačke županije, jer liječe i pacijente iz te županije, kažu u Centru.

„Mislim da su vrlo malo uključene strukture koje vode ovaj grad i ovu županiju u rad ovoga centra i da nisu upoznate s problematikom, a to govorim jer danas- sutra kad samo jedan, dva dana ne bi radili možete zamisliti što bi se dogodilo. Pacijenti bi izašli na ulicu, ne želim reći da su pacijenti loši, ali to su ljudi koji bi imali krizu, a što će on u krizi uraditi ne znamo", veli Latinčić. Zato se, kaže, mora povesti računa da im se osiguraju uvijeti za pristojno liječenje.

/Glorija Krišto/HMS/