Moćni probiotici: Kefir i kiseli krastavci ubijaju loše bakterije

Kako biste osnažili imunitet, birajte kvalitetne izvore proteina i ‘dobrih' masnoća, antioksidansa te probiotika i prebiotika, kaže nutricionistica, doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender.

- Glavnina stanica imunološkog sustava nalazi se u crijevima. Tijelo je domaćin milijardama bakterija, od kojih je većina ‘dobrih', korisnih bakterija, dok neke mogu biti i štetne, a mikroflora je najgušće naseljena u crijevima. Probiotici su naziv za određene sojeve bakterija koji povoljno djeluju na zdravlje i imunitet. Te se bakterije prirodno nalaze u hrani ili se hrana njima obogaćuje, a mogu se uzimati i u obliku dodatka prehrani - kaže nutricionistica Vranešić Bender.

Fermentirani mliječni proizvodi prirodno sadrže žive bakterije, a sve češće se i dodatno obogaćuju. Najčešće korišteni probiotici su vrste roda Lactobacillus i Bifidobacterium.

Lactobacili i bifidobakterije su normalni stanovnici crijeva i njihova prisutnost upućuje na zdravu mikrobiotu. Krajnji produkt njihove aktivnosti su kratkolančane kiseline koje povećavaju kiselost crijevnog sadržaja stvarajući nepovoljne uvjete za rast i aktivnost štetnih bakterija, objašnjava nutricionistica Vranešić Bender. "Dobre bakterije" u debelom crijevu i ravnoteža crijevne mikroflore odgovorni su za cjelokupno zdravlje. I fermentirana hrana, poput kiselog kupusa i krastavaca, ima probiotički sadržaj bitan za održavanje zdravlja probavnog trakta, dodaje nutricionistica, dipl. ing. preh. teh. Sanja Ćosić.

- Kiseli kupus sadrži soj dobrih bakterija, laktobacila plantarum, koje su odlične za probavu i imunološki sustav, a bogat je i vitaminom C. Pomaže protiv gripe, a u crijevima pomaže stvaranje antitijela koja se bore protiv E. coli i salmonele. I kiseli krastavci sadrže vitamine, poput vitamina C, A i vitamina B skupine. Snažan su antioksidans i probiotik. Uravnotežuju probavu i ubrzavaju stvaranje dobrih bakterija - kaže nutricionistica Ćosić. Osim jogurta, i kefir je fermentirani mliječni napitak bogat dobrim bakterijama. Proizvodi se tako što se kefir zrno doda u mlijeko, a to potiče fermentaciju. Sve to izaziva nastanak širokog spektra probiotskih bakterija kojih ima u kefiru, koje su od velikog značaja za crijevnu floru. Preporučuje se kod gljivičnih oboljenja i za jačanje imuniteta.

U službi zdravlja crijevne mikroflore, osim probiotika, djeluju i prebiotici. Prebiotici predstavljaju hranu korisnim bakterijama i zajedno s probioticima čine imunološki tandem. Prebiotici poboljšavaju preživljavanje probiotika dok prolaze kroz gornji dio probavnog sustava i omogućuju njihovo naseljavanje u mikrobioti debelog crijeva. Pospješuju peristaltiku crijeva, skraćuju vrijeme prolaska hrane kroz probavni kanal i povećavaju bioraspoloživost minerala, osobito kalcija i magnezija. Prebiotici potječu iz biljnih izvora, a najviše ih ima u namirnicama poput korijena cikorije, čičoke, luka i banane, kaže Vranešić Bender.

Od 100 bilijuna bakterija koje žive u probavnom sustavu, idealna ravnoteža je 85 posto dobrih i 15 posto loših. Narušavaju je kofein, procesirana hrana, stres, uzimanje antibiotika i drugih lijekova. Uz to, starenjem se smanjuje količina želučane kiseline bitne za rast dobrih bakterija, a to omogućuje razmnožavanje loših. Loše bakterije hrane se rafiniranim ugljikohidratima i šećerom, zbog čega ljudi koji ih unose često imaju problema s crijevima. Simptomi razmnožavanja loših bakterija su od intolerancije na hranu do kroničnog umora, autoimunih bolesti i kožnih poremećaja, kao što je psorijaza. Opskrba crijeva dobrim bakterijama pomaže da se simptomi povlače.

Jogurt je fermentirana prerađevina mlijeka. Bogat je kalcijem i proteinima. Najvredniji sastojci jogurta su dobre bakterije važne za pravilnu i uravnoteženu probavu. Neke od njih su laktobacili, bifidus i acidofilus. Po definiciji, jogurt mora sadržavati određene razine zdravih bakterija, no neki sadrže više nego drugi. Jogurti s oznakom ‘probiotički jogurt' sadrže probiotičke sojeve kao dodatak drugim bakterijama.