Ljekoviti recepti od biljke: Blaženi čkalj

Ovom prilikom ćemo vam objasniti kako se rade ljekoviti pripravci od biljke blaženi čkalj.

Ljekoviti dijelovi biljke: Nadzemna biljka (Cnicus b. herba).

Ljekovite i djelotvorne tvari: U prvom redu treba navesti glikozidnu gorku tvar knicin zbog koje je blaženi čkalj značajan kao biljka koja sadržava gorku tvar. Osim gorke tvari sadrži eterično ulje, tanin, sluzne tvari, boje, gumu i znatne količine kalijevih, kalcijevih i magnezijevih soli. Dokazane su i minimalne količine neznatno otrovnih bjelančevina. Osim navedenih tvari plodovi sadrže još i znatne količine ulja.

Ljekovito djelovanje: Blaženi čkalj se primjenjuje za liječenje izvana i iznutra. Primjena blaženog čkalja donosi primjetno poboljšanje kod svih smetnji u probavnim organima, oboljenja žuči i jetre, kod žutice (icterus), katara želuca (gastritis), probavnih smetnji (dyspepsia), nadimanja (flatulentia), začepljenosti (obstipatio), grozničavih oboljenja i tromosti probavnog trakta te pri teškoćama nakon operacije želuca. U lakšim slučajevima oboljenja ubrzo nastupa potpuno ozdravljenje. Ta ljekovita biljka djeluje i na poboljšanje i čišćenje krvi, prema tome je upotrebljiva kod bljedoće, smetnji uslijed lošeg sastava krvi, slabokrvnosti i dr. Nadalje vrlo povoljno utječe na pluća i srce i to naročito kod kašlja, katara, početnog stanja upale pluća, kod plućne ili srčane astme i kod srčanih teškoća i smetnji uzrokovanih poremećajem u želucu i crijevima. U svim tim slučajevima blaženi čkalj donosi olakšanje. Kod neredovite menstruacije pripravak blaženog čkalja brzo donosi poboljšanje. Blaženi čkalj smatra se biljkom koja liječi živce: nervozne smetnje sna, histeriju i nervozne probavne teškoće.

Recept za vino

Recept za vino od blaženog čkalja: Dvije velike žlice (20 g) sitno izrezane i osušene biljke stavi se močiti 8 dana u jednu litru bijelog vina i nakon toga se ocijedi. Taj ljekoviti napitak upotrebljava se za jačanje želuca a također i za otklanjanje suvišne sluzi u prsima. Kod upale bubrega (nephritis) treba u svakom slučaju izbjegavati vino od blaženog čkalja.

Blaženi čkalj se može uzimati u obliku ekstrakta, tinkture i u vinu. Od lišća blaženog čkalja priprema se vrlo dobra tinktura za jačanje želuca, omekšavanje sluzi, što olakšava iskašljavanje, za bolje izlučivanje žuči, za smanjeno stvaranje kiseline i sprečavanje truljenja u probavnim organima.

Blaženi čkalj vrlo je poznata ljekovita biljka koju su posebno cijenili benediktinci. Ta je biljka prisutna kao macerat u mnogim gorkim likerima, ali i destilat se koristi za komponiranje arome nekih likera.

Benediktinski liker

Jedan od najpoznatijih likera je benediktinski liker. Pravi benediktinski liker proizvodi tvrtka »La Benedictine« (Francuska) po recepturi iz 16. stoljeća. Proizvođači tvrde da je u litri likera 28 ljekovitih biljaka, 43% vol. alkohola (vinski alkohol) te 350 g šećera (meda).

Nepoznata nam je receptura za »pravi« benediktiner, ali znamo da se za njega predviđene biljke obrađuju tako da dominiraju pozitivna svojstva pripravaka (aroma, okus), a pripravci svih tridesetak biljaka daju harmoničan okus i miris. U benediktineru su najviše zastupljeni blaženi čkalj i srčanik.

Benediktiner nosi oznaku D.O.M. - »Deo optimo maximo«.

U njemu dominiraju macerati ljekovitih biljaka: list pelina, korijen i sjeme anđelike, korijen anisa, korijandera, izopa te matičnjaka. Naročito ugodnu aromu daje macerat izopa i pelinova lista. Također se koriste destilati sljedećih ljekovitih biljaka: alpska menta, kardamon, iđirot, muškatni oraščić, menta, pelin i majčina dušica.

Treća grupa ljekovitih biljaka koje se koriste kao destilat su list brđanke i kamilice, klinčić, šafran, celer, cimet, kriške limuna, lazarkinja i sjeme »tonke« (Semen dipterix odorata).

U četvrtoj grupi destilata dominiraju brđanka i kamilica te cimet. Četvrta grupa ljekovitog bilja u benediktineru su najvjerojatnije lavanda, sjevernoamerički sljez (Gemniepopulf), ružmarin, borovica i drugo.

Ukupna količina svih biljaka koje se koriste za pripremu benediktinera je oko 20 g za jednu i pića. Ne priprema se mješavina svih biljaka, već se grupiraju po sličnosti i dalje obraduju. Priprema se odgovarajuća smjesa biljaka (50-100 g), prelije se 10-20 l vinskog alkohola (jakost oko 60% vol.), macerira 2-3 dana. Od macerata se pripremaju destilati, a nakon pripreme svih pripravaka (macerati, destilati) radi se prethodni uzorak likera, ali bez dodatka meda. Ako degustatori daju prolaznu ocjenu »sirovom« likeru, proizvodnja se nastavlja.

Poznavatelji proizvodnje likera kušaju sastavne dijelove (sirovine, destilate, macerate) tog pića i »komponiraju« kvalitetan proizvod, a potrošači ocjenjuju konačni proizvod. Posebna se pažnja posvećuje proizvodnji slatkih biljnih likera koji sadrže 350 g šećera ili meda na jednu litru. Med, odnosno šećer, može pravilnim »doziranjem« »pokriti« sve eventualne nedostatke u ranijim fazama proizvodnje.

Navodimo ovaj primjer proizvodnje benediktinera kao ilustraciju za »komponiranje« i svu njegovu kompliciranost u pripremi odgovarajućeg napitka.