Kesten nema gluten, sladak je, a ne deblja!
... plod koji sadrži vitamin C, pa tako samo 85 grama kestena pruža 45 posto dnevnih potreba. Bogat je i folatima, kojih obično ima u zelenom lisnatom povrću, a ne u orašastim plodovima i semenkama.
Snabdjeva organizam vitaminima B1, B2, B6 i folnom kiselinom. Folna kiselina važna je za formiranje crvenih krvnih zrnaca i sintezu DNK, pa konzumacija hrane bogate folatima sprječava pojavu anomalija kod fetusa.
Kesten je i sjajan izvor vlakana, što pomaže u smanjenju nivoa kolesterola. Da biste imali najviše koristi od kestena, tijekom sezone pojedite do 85 grama na dan. Jedući kestenje unijećete i magnezijum, bakar, mangan, kalcijum, fosfor, cink kao i određene količine kalijuma (518 mg/100 g).
Kalijum je vrlo bitan element jer dovodi u ravnotežu nivo natrijuma, srčane otkucaje i krvni pritisak. Magnezijum i fosfor su važni za metabolizam kostiju.
Bez glutena
Poput lješnika i badema, kesten ne sadrži gluten. Zbog toga je popularan u prehrani onih koji izbjegavaju gluten. Analizirajući sastav vidljivo je da ima najveći postotak škroba, po čemu je sličniji krompiru i kukuruzu nego drugim orašastim plodovima.
Brašno kestena se lako vari, a nema razlike da li ćete jesti kesten kuhan, pečen ili kao pire. U Italiji, posebno u Toskani, od kestenovog brašna se prave, kolači, sladoled, sladak kruh, juhe i sosevi.
Narodna medicina
Kesten pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a čaj od kestena odlično ublažava simptome astme i bronhitisa. Važno je razlikovati pitomi i divlji kesten. Ovaj drugi nije za jelo, ali je zato vrlo ljekovit i koristi se u obliku krema.
Najpoznatiji je u liječenju proširenih vena i oštećenih kapilara. Divlji kesten koristi se i u liječenju hemoroida, bolnih menstruacija kao i u slučaju povećanja prostate.