Kako se ponašati u vrućim ljetnim danima: Mnogo vode, laganija hrana, oprez s klimom

Pravilan boravak na otvorenom uz poseban režim ishrane neželjena djelovanja tropskih temperatura će svesti na minimum, a adekvatna zaštita kože neće dozvoliti da vam ljetni užitak pokvare sunčanica ili komplikacije na koži zbog opekotina, piše Klix.ba.

Toplotni val s povišenim temperaturama zraka nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu, ali na svu sreću u velikoj mjeri nije utjecao na zdravlje građana. U Službi hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli nije povećan broju pacijenata.

U proteklim danima evidentirane su redovite intervencije karakteristične za ovo doba godine kod kroničnih bolesnika, a javljali su im se i pacijenti sa sunčanicom, enterovirozom, gnojnom anginom, ozljedama koje su nastale prilikom boravka na otvorenom te alergijskim reakcijama usljed uboda insekata.

Načelnica Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja u Tuzli Lejla Kuluglija-Memišević u za Klix je dala savjete za ponašanje na tropskim temperaturama zraka za sve građane Bosne i Hercegovine, posebice pacijente koji već imaju narušeno zdravlje usljed kardiovaskularnih ili respiratornih oboljenja. Njima se preporuča izbjegavati boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana od 10 do 17 sati.

"Prostorije je potrebno prozračiti u ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima, a potom ih zamračiti. Kada je riječ o rashlađivanju, ono treba biti umjereno, bez pretjerano velikih temperaturnih razlika u vanjskim i unutrašnjim sredinama. Misleći na klima uređaje te razlike bi trebale biti maksimalno do sedam stupnjeva, a to se isto odnosi i na automobile.

Ne smijemo ih rashladiti na 17 stupnjeva, a da nam je vani naprimjer 38. Tada nastaju temperaturni šokovi koje teško podnose mlađe osobe, a posebno stariji organizmi", upozorava Kuluglija-Memišević. U vrelim ljetnim danima potrebno je oblačiti laganiju, široku i prozračnu odjeću, po mogućnosti dužih rukava, koja je napravljena od svjetlije tkanine, odnosno prirodnog materijala poput pamuka ili lana.

Dijelove tijela koji su osjetljiviji na UV zračenje, odnosno lice, glavu, ramena i dekolte pokrivati šeširima, kačketima i slično. Kuluglija-Memišević posebno apelira na roditelje koji imaju malenu djecu, jer im je glavu potrebno zaštiti šeširićima i kačketima, a kožu namazati kremama sa zaštitnim faktorima. Ove kreme se preporučuju i za odrasle osobe čak i prilikom šetnje gradom, jer boravak na suncu može izazvati opekotine prvog stupnja kod svih uzrasta. "Ishranu je potrebno također prilagoditi ovom vremenu.

Preporučuje se konzumacija laganije hrane koja nije masna, previše slatka, slana... Zbog visokih temepratura zraka hrana je sklona bržem kvarenju, pa je potrebno obratiti pažnju na termičku obradu. Kada je riječ o voću i povrću, potrebno ga je dobro oprati prije same konzumacije", savjetuje načelnica tuzlanske Hitne pomoći. Kod zdravih građana u ljetnom razdoblju u organizam je potrebno unijeti dva litra tečnosti, a pri ekstremnim temperaturama zraka litar više. Kada je riječ o pacijentima s oboljenjima kardiovaskularnog sustava optimalan unos tečnosti odredit će liječnik.

"Uglavnom je potrebno piti vodu, čajeve i blago zaslađene napitke. Nasuprot tome, ne preporučuje se konzumacija gaziranih pića, koncentriranih slatkih napitaka, kave i alkohola, jer oni doprinose gubitku volumena, tako da se začarni krug dehidracije zatvori te na kraju imamo problem da nam se pacijenti javljaju s određenim ili čak i teškim stupnjima dehidracije", kaže Kuluglija-Memišević.

Iako se ne preporuča boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana, postoji grupa građana koja svoje poslovne obveze ispunjava pod nebom. Upravo su ekstremnim temperaturama zraka najviše pogođeni radnici čiji je posao vezan za boravak na otvorenom, posebno poljoprivrednici i građevinarci.

"Izloženost velikoj temperaturi s teškim fizičkim naporom dovodi do pregrijavanja organizma te često imamo slučajeve različitog oblika toplotnog udara i kod najzdravijih osoba. S poslodavcima je potrebno pokušati pronaći optimalno rješenje za njih, barem u onom dijelu dana kada su najveće temperature, kako bi obavljali poslove u zatvorenom prostoru i slično, a ovo isto važi i za poljoprivrednike", dodaje Kuluglija-Memišević.

Sve spomenute mjere zaštite moguće posljedice tropskih vrućina će svesti na minimum, međutim ako usljed izloženosti suncu i visokim temperaturama zraka osjetite vrtoglavicu, jaku glavobolju uz povraćanje, potrebno se obvezno skloniti u hladniju prostoriju i početi s laganom rehidracijom organizma unosom tekućine.

Potrebno je pokušati rashladiti tijelo tuširanjem mlakom vodom te napraviti blago strujajne zraka u prostoriji. Ukoliko bi se javilo grčenje mišića ili cijelog tijela, obvezno potražite stručnu pomoć.