Jedna studija proučavala je kako aspirin dugoročno djeluje na naše zdravlje; rezultati su prilično genijalni

Zamislite da poslije niza godina istraživanja boli, znanstvenici objave da su našli tretman koji ništa ne košta, spašava živote i smanjuje troškove zdravstva. I ne treba vam ni recept. To zvuči predobro da bi bilo istinito ali prema novoj studiji, čini se da taj lijek već imamo i da je to aspirin, piše liječnik Robert H. Shmerling na Harvard Health Blogu.

Zasnovano na trenutnim preporukama, u Americi, samo 40 posto ljudi koji bi trebali uzimati aspirin, to i čini. U ovom novom izviješću, znanstvenici pitaju što bi se moglo dogoditi sa zdravljem populacije, dugovječnosti i troškovima zdravstva ako bi upotreba aspirina bila šira. Da bi na to odgovorili, analizirali su zdravstvene podatke tisuća pacijenata i procijenili utjecaj šire upotrebe aspirina na njihovo zdravlje i dulji život.

Rezultati su zapanjujući. Za stanovnike Amerike u dobi od 51 do 79 godina korištenje aspirina bi tijekom perioda od 20 godina moglo prevenirati 11 slučajeva srčanih bolesti na svakih 1000 ljudi, 4 slučaja karcinoma na svakih 1000 ljudi, produžiti očekivano trajanje života za 4 mjeseca, omogućavajući da dodatnih devetsto tisuća ljudi bude živo nakon 2036. godine, uštedjeti 692 milijarde dolara.

Postoji li loša strana aspirina?

Kao i svaki lijek, aspirin ima nedostatke. Uz druge nuspojave, može se javiti alergijska reakcija. Aspirin razrjeđuje krv i može iritirati želudac. Epizode krvarenja u želucu mogu biti ozbiljne. Znanstvenici su ovo uzeli u obzir. Važno je znati da ova studija pretpostavlja uzimanje aspirina u malim dozama, 85 miligrama, više doze preporučuju se za druga stanja.
Aspirin može biti u interakciji sa drugim lijekovima. Na primjer, uzimate li niske doze aspirina za srce i ibuprofen za artritis, važno je da ibuprofen treba uzeti barem pola sata kasnije ili osam sati prije aspirina, u drugom slučaju gubi se korist aspirina.

Tko treba uzimati aspirin?

Onima koji imaju visoki rizik kardiovaskularnih bolesti, i onima koji su imali srčani ili moždani udar, aspirin se preporučuje rutinski. Za sve druge ljude preporuke variraju. Neki stručnjaci preporučaju aspirin svakome iznad 50 godina. Drugi imaju konzervativnije preporuke temeljeno na dobi osobe i kardiovaskularnim rizicima koji su se javili u životu osobe posljednjih 10 godina.
Aspirin se rutinski preporuča za smanjnje rizika nekih karcinoma kod ljudi koji imaju određena genetska stanja, kao na primjer nasljedni karcinom debelog crijeva.

Zbog čega više ljudi ne uzima aspirin?

Nije posve jasno zašto više ljudi ne koristi aspirin. Dr. Shmerling misli da je tome nekoliko razloga. Ljudi uopće nisu čuli za preporuke uzimanja, njihov liječnik im ga nije preporučio, ili brinu o nuspojavama više nego o potencijalnim koristima, imali su neko prijašnje loše iskustvo s aspirinom, kao recimo alergijsku reakciju ili imaju averziju prema lijekovima općenito.
Kada se radi o bilo kojem tretmanu, osobito preventivnom, važne su individualne sklonosti. Rezultat toga je da puno ljudi koji bi bili dobri kandidati da imaju koristi od aspirina, izabrat će da ga ne uzimaju.

Što to za vas znači?

U nastojanjima da se nađu novi i bolji lijekovi, ne koristimo prednosti onoga što već imamo. Nova studija sugerira da se velike koristi aspirina na zdravlje ne realiziraju jer nema dovoljno ljudi koji ga uzimaju.
Svaka osoba ima svoje okolnosti koje utječu na koristi ili rizike uzimanja aspirina ili na vlastite preferencijale. Odluka treba li ili ne uzimati aspirin je velika pa razmislite o tome da sljedeći puta razgovarate sa svojim liječnikom što bi za vas bilo bolje.

telegram.hr