Granica za povišeni tlak je niža nego što mislimo

Povišenim krvnim tlakom odsad se, prema novim smjernicama američkih kardioloških društava, smatra vrijednost od 130/80, čime je dodatno snižena postojeća granica od 140/90 mmHg. Taj će potez, procjenjuje se, dijagnozu hipertenzije proširiti na čak 46 posto stanovnika SAD-a, ili više od 100 milijuna ljudi. Previsok tlak tako će imati triput više muškaraca mlađih od 45 godina i dvaput više žena iste dobne skupine. Smjernice su predstavljene na godišnjoj konferenciji Američkog kardiološkog društva u Anaheimu, a očekuje se da će utjecati na definiranje visokog tlaka i na europskoj razini.

Smjernice su izmijenjene na temelju rezultata opsežnog istraživanja koje je financirala država, a pokazalo je da među pacijentima s povišenim krvnim tlakom u dobi od 50 i višoj, uz sistolički tlak snižen sa 140 na 120 mmHg, smrtnost od srčanih oboljenja pada za 43 posto, a srčani zastoj za 38 posto. Ovo je ujedno i prva revizija smjernica o hipertenziji od 2003. godine, kada je od visokog tlaka patilo oko 32 posto stanovnika SAD-a.

Neovisna istraživanja
Premda se o tome zasad ne govori, snižavanje granice hipertenzije imat će utjecaja i na propisivanje daleko većeg broja antihipertenziva. Premda će proizvođači lijekova tu imati direktnu korist, prof. Bergovec upozorava da nove američke smjernice nikako ne treba povezivati s interesom farmaindustrije jer se njihove preporuke, kaže, temelje na potpuno neovisnim istraživanjima.

Europa još čeka
Normalnim krvnim tlakom i dalje se smatra sistolički tlak od 120/80 mmHg. Novim se smjernicama međutim eliminira kategorija »predhipertenzije«, koja se odnosila na sistolički tlak od 120 do 139 i dijastolički između 80 i 89.

Hoće li se, i kada, nove američke smjernice odraziti na proširenje kruga hrvatskih građana koji primaju terapiju za visoki tlak, zasad nema odgovora. Činjenica je, potvrđuju kardiolozi, da se prije ili kasnije ono što američka kardiološka društva usvoje, odrazi i na postupanje kardiologa u Europi. Nove smjernice Američkog kardiološkog društva nisu obveza, ali ukazuju na smjer kojim idu medicinska istraživanja. Hrvatski se kardiolozi u pravilu drže europskih smjernica, koje se zasad nisu promijenile, komentira naš ugledni kardiolog prof.dr. Mijo Bergovec.

Što niže to bolje
- Na velikom broju pacijenata pokazalo se da uz niže vrijednosti krvnog tlaka ima manje komplikacija i negativnih ishoda, od srčanih i moždanih udara, do bubrežnih bolesti pa i smrtnih ishoda. Pokazalo se da su vrijednosti gornjeg, sistoličkog tlaka do 130 u tom smislu najpovoljnije - kaže prof. Bergovec. Podsjeća da se normalnim tlakom smatraju vrijednosti do 120/80, a gornji sistolički tlak od 120 do 130 ne smatra se bolešću, ali je ipak povišen.

Najbolje je, kaže, slijediti načelo »što niže, to bolje«, a pri liječenju povišenog tlaka bitnu ulogu ima i način života, jer prekomjerna konzumacija soli, nekretanje, pušenje, prekomjerna težina, izravno utječu na porast vrijednosti krvnog tlaka.