Evo što morate učiniti ako vas ugrize poskok

...na Marjanu ugledao zavučenu i sklupčanu ženku poskoka, dugu oko jednog metra. Da situacija bude još opasnija, zmija je, po svemu sudeći, nosila mladunce, pa je pravo čudo da uobičajeno čišćenje motora od lišća nije kobno okončano.

Iz KBC-a poručuju da nema razloga za strah od tragičnog ishoda susreta s najopasnijom domaćom otrovnicom, jer protuotrova ima u dovoljnim količinama. Riječ je o posljednjim zalihama antiviperinog seruma koji je proizvodio Imunološki zavod, a na području našega grada može ih se pronaći samo u bolnici.

- Godišnje se prosječno liječi između sedam i deset slučajeva, ali od Uskrsa imamo već šest pacijenata koje smo liječili zbog ugriza poskoka. Ni kod jednog nije bilo značajnijih komplikacija, svi su uspješno liječeni i pušteni kući. Za sada je više onih iz unutrašnjosti Dalmacije, s područja Imotskog i Vrgorca, dok je prijašnjih godina bilo više ugriza na Hvaru i ostalim otocima. Ima ih i u kaštelanskom zaleđu, tu su poprilično aktivne - kazao nam je dr. Boris Lukšić, predstojnik KBC-ove Klinike za zarazne bolesti, gdje se zadnjih dana upravo od ugriza otrovnice liječila žena iz zaleđa Ploča.

Kako stvari stoje, više nije rijetkost vidjeti zmiju u gradu, no stručnjaci poručuju kako mjesta za paniku nema jer se poskoka, našu najveću otrovnicu, ipak ne može baš često sresti na gradskim ulicama, te da se svaka njihova pojava povezuje s pretpostavkom da se zmija uvukla u vozilo negdje na ruralnom području i tako "doputovala" pod Marjan.

- Pretpostavljam da je automobil bio negdje u Zagori, pa se zmija uvukla jer ona tijekom dana uvijek traži hlad po velikim vrućinama, a prilično je aktivna po noći. Pitanje je je li ta zmija uopće poskok jer se on često zamijeni crnokrpicom. Proteklih godina dobivao sam dojave o zmijama u gradu, primjerice na groblju Lovrinac, gdje se ispostavilo da je riječ o crnokrpici, poskok je svojedobno viđen na Brdima, a jedan primjerak je ubijen na igralištu pokraj Osnovne škole "Bol". Sve su to pojedinačni slučajevi, no, prema dosadašnjim saznanjima, na Marjanu nema poskoka, kao ni drugih otrovnica - istaknuo je prof. Tino Milat, kustos u Prirodoslovnom muzeju, dok smo mi u međuvremenu doznali i za pojavu gmazova u Barakovićevoj ulici.

Ipak, kako je dodao, neke vrste zmija našle su svoj životni prostor i na Marjanu, poput zmajura, bjelice, šilca i crvenkrpice, no nijedna ne može ugroziti ljudski život jer su - neotrovnice.

- Najčešće se na Marjanu viđa blavor, zmijoliki gušter koji je bezopasan, no poskoka, koliko znam, nema. Ipak, nije isključeno da se poskoci mogu zateći negdje na rubnim dijelovima grada budući da ih ima na Kozjaku, po Mosoru, oko Klisa, pa nije nemoguće da na neki način dospiju do urbanih sredina. U svakom slučaju, ako vidite zmiju, ne dirajte je, a sa sobom u prirodu obvezno treba nositi štap jer zmije ne čuju, ali osjete vibracije, pa pobjegnu. Naročito je rizično brati bilje u ovo doba po mjestima gdje se zna da ima zmija, primjerice po planinama - savjetuje Milat, koji upozorava da u slučaju ugriza zmije ranu nipošto ne valja čistiti, nego sa što manje umaranja, što prije potražiti liječničku pomoć.

Ranu treba podvezati pet do 10 centimetara iznad mjesta ugriza jer treba usporiti vensku cirkulaciju, ali nipošto ne previše stegnuti.

Inače, u Hrvatskoj postoji 15 vrsta zmija od kojih su tri otrovnice: poskok, riđovka i planinski žutokrug, ali na našem području najopasniji i najotrovniji je poskok, dok je žutokrug više vezan uz Dinaride, a riđovka za sjevernije krajeve.
Boje poskoka se kreću od žućkaste, preko crvenkaste do pepeljaste, a dosta ljudi crnokrpicu, koja je sivkasta s crnim šarama, zamijeni za otrovnog poskoka. Kao i sve otrovnice, i poskok ima karakterističnu trokutastu glavu, a poskoka obilježava zdepasto tijelo i roščić na vrhu glave.

VODIČ ZA SAMOPOMOĆ

Podatak da su zabilježena samo tri smrtna slučaja od ugriza poskoka u zadnjih 30 godina potvrđuje da se većina ugrizenih osoba na vrijeme javi u najbližu zdravstvenu ustanovu. No, ugriz treba znati prepoznati i kako postupiti u takvom slučaju.

1. Ugriz karakterizira jaka bol i dvije točkaste ranice koje obično krvare. Već tijekom prvih 20 minuta javljaju se utrnulost i crvenilo, praćeno manje ili više izraženim podljevom, a moguća je i pojava mjehura na koži ispunjenih krvavim sadržajem. Ako takvi karakteristični simptomi ne nastanu u prvih 20 minuta, nema mjesta panici.

2. Ako se mjehuri ipak pojave, ugrožena osoba treba odmah skinuti prstenje, narukvice, ručne satove zbog pojave lokalnog oticanja tkiva. Mjesto ugriza se nipošto ne smije zarezivati nožićem, žiletom ili nekim oštrim predmetom. Ni otrov se ne smije isisavati iz rane.

3. Preporučuje se mirovanje, nipošto trčanje, jer se time ubrzava krvotok, a samim tim i širenje otrova s mjesta ugriza. Bolesnika je nužno na nosilima transportirati što hitnije do najbliže zdravstvene ustanove gdje će dobiti protuotrov. Poželjno je imobilizirati zahvaćeni ekstremitet kako bi se smanjilo širenje otrova.

Rendžeri paze na prijetnje s Marjana

Robert Koharević, ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park-šumom, rekao nam je kako ni on ni marjanski rendžeri nemaju nikakvih saznanja o poskocima na Marjanu, a u bilo kakvoj alarmantnoj situaciji obavijestit će nadležne.

Slobodna dalmacija