Da je krčko ekstra djevičansko maslinovo ulje prava pravcata 'medicina' Boduli znaju oduvijek
Projekt Aristoil koji se financira iz EU programa Interreg Mediterranean odnosi se na znanstveno proučavanje, mjerenje i vrednovanje zdravstvene važnosti maslinovog ulja, a glavni partner tog međunarodnog projekta s hrvatske je strane Sveučilište u Splitu odnosno njegov Kemijsko-tehnološki fakultet, objasnio nam je Marević. Upravo s te adrese Krčanima su stigli dugo čekani rezultati mjerenja niza kemijskih parametara u njihovim uljima. A njima je sad i znanstveno potvrđeno da bi se, čak i sukladno važećej europskoj legislativi, a ne samo po »tvrdnjama naših starih«, između ostalih i krčka ekstra djevičanska ulja mogla smatrati ne samo iznimno ukusnima i kvalitetnima, već i ljekovitima.
Obilje fenol
- Radi se o nastojanjima kojima se želi povećati tržišnu kompetitivnost ekstra djevičanskog maslinovog ulja na području Mediterana i to primjenom inovativnih metoda određivanja njihova fenolnog sastava, a posljedično i promoviranja maslinovog ulja kao funkcionalne hrane koja posjeduje povoljan zdravstveni učinak na čovjeka, rekao nam je tajnik krčke Drobnice od kojeg smo doznali i da su, slijedom inicijative splitskih partnera na provedni tog projekta, put grčkih laboratorija svojevremeno odaslana prva četiri takva »bodulska uzorka«.
- Sva četiri ulja koje su za tu priliku osigurala po dva krčka te maslinara s području Malinske (iz Krka Goran Marević i David Mrakovčić, a s malinskarsko-dubašljanskog područja Branko Jud i Zoran Vuković op.a.) pokazala su da su, svojim udjelom fenola, odnosno najkorisnijih kemijskih sastavnica te namirnice, sva bila »debelo« iznad granice od 250 mg po kilogramu ulja, što se uzima za granicu utemeljenosti razmatranja njihove ljekovitosti. Na Sveučilištu u Ateni, pod ravnanjem prof. Prokopiosa Magiatisa, obavljene analize pokazale su naime da su udjeli fenola u ukupnom sastavu svih analiziranih krčkih ulja bila u razmjerima od 561 do čak 948 mg/kg, odnosno s takvim udjelima oleokantala i oleaceina kojima bi se ta ulja redom svrstala u kategoriju onih koja zavrjeđuju posebnu pažnju u znanstvenim istraživanjima.
Iako je projekt u koji EU ulaže dva milijuna eura tek u sredini realizacije, već i ove naznake govore nam da naša ulja, posebice iskoristimo li znanje, mogućnosti i iskustva svih u projekt uključenih domaćih i europskih partnera, zajedno s najkvalitetnijim uljima maslinara iz ostalih zemalja sudionica (Grčke, Cipra, Italije i Španjolske) nedvojbeno imaju potencijal dobiti i znanstvenu potvrdu svoje ljekovitosti, a time i dodatnu promotivnu težinu. A ona nam svima u konačnici može pomoći u još boljem tržišnom, ali i marketinškom pozicioniranju, zaključuje naš sugovornik.
Zaštitno djelovanje
Dnevni unos od 20 g maslinovog ulja osigurava 18,7 mg hidroksitirozola, tirozola i njihovih derivata. U skladu s tim, maslinovo ulje spada u skupinu masti i ulja koje imaju zaštitno djelovanje na krvne žile, štiteći ih od štetnog procesa oksidacije (prema EU legislativi 432/2012). Prema istoj toj legislativi, na tržištu su zbog svog zdravstvenog aspekta posebno zanimljiva ulja koja sadrže iznad 250 mg/kg ukupnih fenola u svom sastavu. Udio oleokantala i oleaceina viši od 135 i 105 mg/kg svrstava uzorak maslinova ulja među ona koja zavrijeđuju posebnu pažju znanstvenih istaraživanja. Oleokantal i oleacein su jaki biološki spojevi čije se djelovanje povezuje s protuupalnim, antioksidacijskim, kardiozaštitnim i neurozaštitnim učincima, stoji u nalazu koje su krčkim maslinarima pristigli posredstvom hrvatske koordinatorice Aristoil projekta, prof. dr. sc. Tee Bilušić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta Splitskog sveučilišta.
Nova pošiljka
Prvom rundom testiranja obuhvaćena ulja krčkih maslinara nisu jedina koja će u sklopu tog projekta biti podvrgnuta testiranjima. Već u travnju posredstvom hrvatskih partnera na Aristoil projektu na iste analize planiramo odaslati niz novih uzoraka ulja bodulskih maslinara koja su, baš kao i ova prethodno analizirana, redom dobivena od ploda domaćih sorti maslina - oblice, drobnice, rošulje i plominke, zaključuje naš Goran Marević.