Crijevne infekcije odležite i liječite dijetama i čajevima

bol u stomaku
Grčevi s mučninom i malaksalošću, bolovi u mišićima, povraćanje, pa čak i temperatura te osjećaj "klimavih" koljena, znakovi su po kojima se prepoznaju ljetne viroze. Neke od njih nalik su na kratke gripe, ali gotovo da nema onih koji nisu tijekom ljeta doživjeli neku od crijevnih viroza koje su prilično česte.

Ljeto je doba kada je gotovo nemoguće u potpunosti se zaštiti od viroza, bez obzira na upozorenja o tome kako redovito treba prati ruke, voće i povrće prije konzumacije te kontrolirati hranu koja se pri vrućinama brzo kvari.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljetne su crijevne viroze vrlo burne i stoga neugodne, pogotovo ako vas zateknu na ljetovanju ili, što je još gore, tijekom putovanja. Uz vrućinu takve situacije prilično iscrpe organizam pa stoga valja voditi računa o tome koliko traju te potražiti liječničku pomoć ako se simptomi ne smire u razdoblju od 24 sata.

Dijeta, juhica i čajevi ...

Prvo treba odrediti o čemu je riječ. Na gastroenteritis ukazuje vodenasti proljev, u nekim slučajevima praćen krvavim stolicama koji može potrajati dan ili dva kod norovirusa, tri do pet kod rotavirusa te desetak pa i više dana kod adenoviroze. Prate ga grčevi u trbuhu, povraćanje, mučnina, glavobolja, gubitak težine, pretjerano znojenje, hladno-vlažna koža, bol u mišićima, ukočenost zglobova, drhtavica...

Ako je riječ o povraćanju i proljevu koje prati vrućica, pobrinite se da nadoknadite izgubljenu tekućinu kako ne biste dehidrirali. Odmarajte se, boravite u hladu i izbjegavajte jaku svjetlost. Ako temperatura i ostali simptomi ne jenjaju, potražite pomoć liječnika.

Pomozite si tako što ćete uzimati mnogo tekućine. Nipošto to ne smije biti pretjerano hladna voda, slatki voćni sok ni gazirano piće.

Birajte vodu sobne temperature ili blagi biljni čaj bez šećera i limuna. Pokušajte ne jesti ništa osim dvopeka i slanih štapića prvih desetak sati dok se probavni sustav ne oslobodi napetosti. Kada povraćanje i proljevi prestanu, pojedite domaću pileću juhu s rižom i mrkvicom kojoj nemojte dodavati masnoću. Ona će blagotvorno djelovati na izmučeni želudac i okrijepit će vas. Možete pojesti i mrkvu iz juhe s malo dvopeka. Nastavite piti puno vode i nezaslađene čajeve u velikim količinama. Izbjegavajte svaki fizički napor kako vam od slabosti ne bi pozlilo.

Dežurna salmonela

No, ako želudac ni to ne prihvati, riječ je o ozbiljnijem problemu od viroze koji traži detaljne pretrage.

Jedna od najčešćih ljetnih zaraza jest ona salmonelom. Kremasti kolači i sladoled, umaci i namazi na osnovi jaja, vrhnja i sira među namirnicama su koje su visoko rizične i njihova konzumacija može rezultirati infekcijom bakterijom salmonele. Podjednako je opasno i voće i povrće koje nije dovoljno dobro oprano. Naime, mliječna baza u sladoledima i kremasta od jaja podloga je na kojoj se uz visoke temperature salmonela najbrže razvija. Kod otpornijih organizama javlja se u obliku smetnja koje traju 3 do 4 dana, no kod većeg broja ljudi, a posebno kod djece, zahtijeva liječenje antibioticima, kontrolu i mjerenje vrijednosti iz krvi.

Salmonella spp. može se prenijeti rukama zaražene osobe, kontaminiranim priborom ili preko radne površine, međusobnim doticajem sirove i kuhane hrane, kao i držanjem hrane u neprikladnim uvjetima, primjerice izvan hladnjaka, dulje vrijeme na sobnoj temperaturi, osobito ljeti.

Simptomi bolesti započinju nakon inkubacije od 12 do 24 sata. Bolest obično traje nekoliko dana, a dulji tijek i komplikacije javljaju se ovisno o imunitetu osobe i tipu ove gram-negativne bakterije. Liječenje može trajati 2 do 3 tjedna, pa i dulje. Najčešće obolijevaju stariji ljudi, djeca, trudnice i osobe oslabljenog imuniteta. Salmoneloza se dijagnosticira izolacijom uzročnika iz stolice oboljele osobe. Nalaz kulture stolice može isključiti bakterijske uzročnike bolesti. Infekcije rotavirusima i adenovirusima mogu se brzo dijagnosticirati uporabom komercijalnih testova (otkrivanje virusnih antigena u stolici).

U ljetnim statistikama obolijevanja od viroza, nepopularno mjesto najčešćih bolesti drže viroze izazvane virusima iz skupine enterovirusa. Prenose se prljavim rukama, kihanjem i kašljanjem, nečistom vodom (primjerice iz bazena)...

Temperature i do 40 °C

Osim crijevnih i želučanih tegoba, među simptomima su upala grla, povraćanje, proljev i povišena temperatura te temperatura koja u kratkom razdoblju može narasti i do 40 °C. Takve viroze traju oko tri dana. Infekcije norovirusima iz obitelji Caliciviridae također su vrlo česte ljeti i odgovorne su za gotovo polovicu sindroma gastroenteritisa. Norovirusi ne poznaju dob, a prenose se hranom koja je kontaminirana fekalijama, vodom ili izravnim kontaktom sa zaraženom osobom, aerosolizacijom virusa ili preko kontaminiranih radnih površina.

Vrlo se lako prenose u kolektivima pa su česti slučajevi infekcije u hotelskim restoranima, menzama, školama, vrtićima, kampovima, na kruzerima... Infekcija norovirusom je specifična jer je potrebna vrlo mala količina virusnih čestica koje su vrlo agresivne. Stupanj bolesti ovisi o općem stanju organizma i imunitetu. Konični bolesnici, stariji i djeca teže podnose ovakve situacije pa je potreba za hidratizacijom organizma tim veća.

Uz nadoknadu tekućine i elektrolita, liječnik najčešće neće odrediti antibiotike jer oni nemaju učinka kod virusnih oboljenja.

Oprezno s diureticima

Soda i obična voda ne nadomještaju elektrolite u dovoljnoj količini pa potražite preparate u ljekarnama koji su u slobodnoj prodaji. Bolesnici s proljevima koji zbog mučnine nisu u mogućnosti uzimati tekućinu na usta možda će trebati infuziju, posebno mala djeca. Pozornost usmjerite na bolesnike s bubrežnim tegobama i onima koji uzimaju diuretike da ne bi dehidrirali.