Celer je pun vitamina i vlakana, evo kako ga spremati da ne izgubi hranjive tvari

Celer je korjenasto povrće iz porodice u koju spadaju i mrkva, pastrnjak i peršin. Zdravstvene dobrobiti celera su brojne zahvaljujući tome što je niskokalorično povrće s visokim udjelom vode koje sadrži znatnu dozu vlakana, uz obilje vitamina i minerala: vitamina A, vitamina C, vitamina K, kalija, folata, odnosno vitamina B9, kalcija.

Svježe stabljike celera praktičan su međuobrok, a celer korijen, listovi i stabljika mogu se dodavati u razna kuhana jela, salate, a mogu oplemeniti i pržene krumpiriće. U nastavku teksta saznajte zašto je dobar celer, jesu li zdraviji listovi, korijen ili stabljika celera.

Nutritivne vrijednosti celera

Budući da se celer većinom sastoji od vode (gotovo 95 posto), nije osobito bogat bilo kojim vitaminima ili mineralima. Ipak, celer je dobar izvor vitamina A, K i nekih vitamina B skupine, a jedna šalica sadrži oko 30 posto preporučenog dnevnog unosa. Celer obiluje i folatima, kalijem, vlakanima i molibdenom, važnim nutrijentom, piše Telegram.

Celer prirodno ima malo kalorija, ugljikohidrata, masti i kolesterola, a obiluje vlaknima. Vlakna imaju povoljan učinak na rad probavnog sustava, potiču redovito pražnjenje crijeva, čime se smanjuje zatvor te pomažu u održavanju zdravih crijeva i olakšavaju proces održavanja tjelesne mase. Celer korijen, odnosno dvije srednje stabljike celera osiguravaju oko 8 posto dnevnih potreba za vlaknima.

U 110 grama celera, što su otprilike 2 srednje stabljike ima:

Kalorije: 14
Masnoće: 0 grama
Ukupni ugljikohidrati: 4 grama, 1 posto*
Dijetalna vlakna: 2 grama, 8 posto*
Šećeri: 2 grama*
Natrij: 115 miligrama, 5 posto*
Kalij: 260 miligrama, 7 posto*
Proteini: 0 grama*
Vitamin A: 10 posto*
Vitamin C: 15 posto*
Kalcij: 4 posto*
Željezo: 2 posto*

*Postotak dnevnih vrijednosti koji se temelji na dnevnom unosu od 2000 kalorija.

Zašto je dobar celer?

Celer je bogat fitonutrijentima, spojevima koji mogu imati antioksidativna i protuupalna svojstva. Antioksidansi su tvari koje pomažu u sprječavanju oštećenja stanica, a protuupalni spojevi su oni koji se bore protiv upala u tijelu.

Studija objavljena u časopisu Planta Medica sugerira da bi luteolin, spoj kojim obiluje celer, mogao smanjiti proizvodnju COX-2, enzima koji izaziva upalu.

U studiji koja je objavljena u časopisu Journal of Evidence-based Complementary & Alternative Medicine se pak navodi da “eksperimentalne studije pokazuju da celer ima protugljivična i protuupalna svojstva. Štoviše, njegova eterična ulja imaju antibakterijske učinke. Njegove sjemenke korisne su u liječenje bronhitisa, astenopije, astme, kroničnih kožnih poremećaja, uključujući psorijazu, povraćanje, groznicu i tumore.”

Celer je stari narodni lijek za žgaravicu, jer sadrži puno vode koja može razrijediti želučanu kiselinu, navode stručnjaci Sveučilišta Johns Hopkins. U studiji objavljenoj u časopisu Annals of Otology, Rhinology & Laryngology celer je uključen u dijetu propisanu pacijentima koji pate od refluksa kiseline.

Spojevi u celeru, uključujući apiuman i polisaharide na bazi pektina, dokazano smanjuju šanse za nastanak čira na želucu, poboljšavaju sluznicu želuca i smanjuju izlučivanje želučane sekrecije.

Celer je dobar izvor vlakana, a rezultati jednog Cochrane pregleda sugeriraju da ljudi koji prehranom unose puno vlakana mogu imati niži krvni tlak od onih koji su na dijeti s malo vlakana. Autori su pozvali na daljnja istraživanja kako bi potvrdili svoja otkrića i identificirali točne učinke različitih vrsta vlakana.

Vlakna celera mogu pomoći u snižavanju razine kolesterola zato što vlakna pokupe višak spojeva kolesterola u crijevima koji se izlučuju probavom. Iako su istraživanja o odnosu celera i kolesterola kod ljudi ograničena, tudije na životinjama pokazuju obećavajuće rezultate. Studija Sveučilišta u Chicagu otkrila je da je kemikalija u celeru pod nazivom ftalid smanjila razinu lošeg kolesterola kod štakora za 7 posto i krvni tlak za 14 posto.

U spomenutom Cochrane pregledu utvrđeno je i da ljudi koji slijede dijetu bogatu vlaknima imaju niže razine ukupnog i LDL kolesterola od onih koji konzumiraju manje vlakana.

Mjere opreza

Rizici konzumiranja velikih količina celera uključuju pothranjenost i probavne probleme. Ljudi koji provode neku redukcijsku dijetu trebali bi paziti da ne pretjeraju s celerom jer je niskokaloričan i može dovesti do pothranjenosti.

Iako su vlakna kojima celer obiluje važna za pravilan rad probavnog sustava, previše vlakana može uzrokovati nadutost, plinove i proljev.

Celer ima visoke razine spoja manitola koji može uzrokovati dehidraciju, poremetiti ravnotežu razina natrija u tijelu i stvoriti druge probleme.

Ako se jede često i u vrlo velikim količinama, celer, osobito svježi, potencijalno bi mogao uzrokovati gušavost ili povećanje štitnjače. To je zato što velike količine nekuhanog celera mogu ometati proces funkcioniranja joda u štitnjači.

Iako rijetko, neki ljudi mogu biti alergični na celer. Naime, alergije na celer povezane su s alergijama na brezu i pelin, pa ako ste alergični na bilo koju od ovih biljaka, možda ste alergični i na celer. Alergije na celer mogu biti blage ili ozbiljne, sa simptomima u rasponu od blagih trnaca ili oteklina do anafilaktičkog šoka.

Celer je najbolji svjež ili kuhan na pari

Za razliku od drugog povrća kao što su špinat i blitva, celer zadržava većinu hranjivih tvari i dok se kuha na pari. Studija objavljena u časopisu LWT – Food and Science Technology uspoređivala je celer kuhan na pari, kuhan i blanširan i pokazala da je, nakon 10 minuta kuhanja na pari, povrće zadržalo 83 do 99 posto svojih antioksidansa, u usporedbi s nekuhanim celerom.

S druge strane, kuhanje i blanširanje doveli su do gubitka od 38 do 41 posto antioksidansa.

Celer korijen: Blagodati i priprema

Korijen celera blagog je okusa koji se dobro slaže s mnogim namirnicama, a često se koristi kao zamjena za krumpir. Možete napraviti pire od celera umjesto pire krumpira i začiniti ga solju, paprom i naribanim sirom. No, korijen celera možete naribati u salatu ili ga jesti pirjanog ili kuhanog.

Korijen celera sadrži mnoge vitamine i minerale:

vitamin C: antioksidans koji ima ključnu ulogu pravilnom radu imunološkog sustava te apsorpciji željeza iz hrane ili dodataka prehrani. Korijen celera sadrži oko 12,5 miligrama vitamina C u 100 grama.
vitamin K: pomaže u stvaranju krvnih ugrušaka i izgradnji zdravih kostiju. Osobe koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi trebale bi razgovarati sa svojim liječnikom o konzumiranju korijena celera prije nego što ga dodaju u svoju prehranu.
magnezij: ovaj mineral pomaže u održavanju mišića i živaca. Niske razine magnezija mogu dovesti do visokog krvnog tlaka, bolesti srca, dijabetesa tipa 2 i osteoporoze. Celer sadrži 31,2 miligrama magnezija u 100 grama.
Korijen celera bogat je vlaknima što kod nekih ljudi može izazvati nadutost i plinove. Ako niste navikli jesti hranu bogatu vlaknima, počnite s malom količinom celera prije nego što ga poslužite kao prilog ili zamjenu za krumpir.

Kako skladištiti celer?

Dok kupujete celer, pripazite da bude što svježiji. Kako biste bili sigurni da je celer svjež, birajte čvrsto zbijene, blijedozelene stabljike celera koje su hrskave i lako pucaju.

Kako pravilno skladištiti celer:

Ako celer uzgajate u vrtu i želite sačuvati višak, stavite li ga u hladnjak u plastičnu vrećicu koju niste hermetički zatvorili nego samo presavili tako ga možete čuvati oko 2 tjedna.

Ako ga pak odlučite zamrznuti, onda ga možete koristiti mjesecima. Samo dobro operite i nasjeckajte celer na željene komade pa složite na lim u jednom sloju i zamrznite preko noći. Zatim prebacite smrznuti celer u hermetički zatvorenu posudu. Tako ga možete čuvati otprilike 18 mjeseci.

Celer možete kratko uroniti u kipuću vodu na nekoliko minuta, a zatim u ledenu kupku pa ga onda zamrznuti. Blanširanje povrća na ovaj način pomaže u zadržavanju boje i okusa. Smrznuti celer će djelomično izgubiti hrskavu teksturu, ali to ne znači da nije iskoristiv – možete ga dodavati u variva, juhe i druga kuhana jela, ali i slasna rižota.